Kada se sluša vladajuće i oporbu, stječe se dojam da su svi spremni za nove izbore. HDZ njima plaši manje partnere, manji partneri njima ucjenjuju velikog partnera, oporba glumi da je za njih spremna. Trebaju li nam, što bi novog donijeli, mogu li biti s predsjedničkim izborima i što bi značili za ekonomsku situaciju u zemlji pitanja su koja se pritom često mogu čuti. Da su se izbori trebali dogoditi onog trenutka kada je Mosta izbačen iz Vlade drži bivša premijerka Jadranka Kosor dodajući da se u tom trenutku počela sastavljati vladajuća koalicija s HNS-om koja počiva na prijevari građana i birača.
Pojačavanje tragedije
Uvjerena je da novih izbora u ovom trenutku neće biti, da će se postići dogovor, a ako Plenković, kaže, izbaci HNS i nastavi vladati bez njih, to će biti samo pojačavanje demokratske tragedije jer bi to značilo da većina počiva na zastupnicima koje vodi Milan Bandić, a kojemu je jučer potvrđena optužnica.
– Plenković, koji smatra da je presjedanje Europskom unijom njegovo životno djelo, a koje bi se dogodilo i po inerciji, neće sebi priuštiti da netko drugi dočekuju šefove država iduću godinu u Zagrebu – kaže Kosor.
I iako smatra da su nam izbori potrebni, ideju da se oni održe na isti dan s predsjedničkima Kosor smatra izuzetno lošom za demokraciju jer je, kaže, riječ o različitima izborima. No isto tako je uvjerena da bi takav rasplet događaja išao u korist aktualnoj predsjednici jer bi se još više mobilizirali članovi HDZ-a da iziđu na birališta. Pitanje koje se također postavlja jest i ono što bi se događalo nakon tih prijevremenih parlamentarnih izbora. SDP je u uzlaznoj putanji, a HDZ je izgubio koalicijski potencijal, a pitanje je i da li bi se pojavio neki novi Most i tko bi to bio.
Poslodavcima je, čini se, svejedno kada će Hrvatska na parlamentarne izbore. Potpredsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja ističe kako datum izbora, bili oni sada ili nakon isteka punog mandata Vlade, za hrvatsko gospodarstvo ne znači puno.
– Sigurno je da je za normalno funkcioniranje države preduvjet politička stabilnost, no s obzirom na to da smo trenutačno ionako u pripremama za izbornu kampanju, prvo za predsjedničke, potom parlamentarne, a onda i za lokalne izbore u svibnju 2021. godine, posve je jasno da u ovom razdoblju neće biti suštinskih reformi koje su nam nužne. Gospodarstvo, dakle, mora dalje s propisima koje već imamo pa to hoće li parlamentarni izbori biti sada ili za godinu dana nije važno – tumači Deranja.
Kada će izbori, previše ne zanima ni sindikate, čak ni one u obrazovanju, koji najavljuju da će se štrajk učitelja nastaviti sve do ispunjenja njihovih zahtjeva bez obzira na to što bi se u međuvremenu moglo dogoditi s Vladom.
Ništa nas neće omesti
Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec ne vjeruje da će puknuti koalicija HDZ-a i HNS-a, a ni da će biti prijevremenih izbora, no poručuje kako ni jedan scenarij neće omesti štrajk.
– Neka nitko ne misli da bi time prestali naši zahtjevi – poručuje Mihalinec.
Budući da bi eventualni raspad koalicije u pitanje doveo donošenje državnog proračuna u zakonskom roku i privremeno financiranje u prvom kvartalu iduće godine, jasno je da novca za sindikalne zahtjeve tada ne bi bilo. No, Mihalinec tvrdi kako su sindikati spremni produljiti štrajk čak i do dolaska nove vlade ako tako odluči njihovo članstvo.
Nema reformi dok nećemo imati stabilnu vladu koji nitko neće moći ucjenjivati, kao sada razni HNS-ovi, pupavcii brojni drugi, a to možemo postići samo izbornim zakonom, sa minimalnim cenzusom od 30 % za ulazak u sabor. Tada neće biti 150 stranaka i bezbroj marginalaca, parazita, uhljeba, vjetrogona u Hrvatskom saboru.