Može li Federacija BiH prodajom manjinskog udjela u kompanijama izaći
iz financijske i ekonomske krize? Odgovor na ovo pitanje u ovom
trenutku teško je dobiti jer većina ekonomskih stručnjaka ima različita
mišljenja glede ovog problema. Premda je u ovom slučaju riječ o
kompanijama u kojima je Federacija BiH većinski vlasnik, njihova
prodaja ponajprije zavisi od toga kakvo je stanje na tržištu.
Najgori načini
U doba recesije takvi načini prodaje su najgori, smatraju ekonomski
stručnjaci iz prostog razloga što je bilo i boljih vremena kada se to
moglo uraditi. Međutim, i političko ozračje u Federaciji BiH dovelo je
do situacije da nije iskorištena niti jedna prilika za njihovu prodaju.
No, ono u čemu se slaže većina ekonomskih stručnjaka je činjenica da
stand-by aranžman niti u jednoj zemlji na svijetu nije riješio razvojne
probleme. Naime, stand-by aranžman nije predviđen za razvojne projekte,
a za takve projekte postoji dovoljno kapaciteta u oba entiteta, posebno
u Federaciji BIH. U tom smislu većina ih se slaže kako bi se prodajom
manjinskih paketa u poduzećima čiji je vlasnik Federacija BiH došlo do
prihoda koji bi se usmjerili na financiranje kapitalnih rashoda.
Postoji čak i konkretan izračun i analiza o tome kolika je sveukupna
zaduženost Federacije BiH, koja, prema mišljenju profesora Fikreta
Čauševića s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, uopće nije toliko
alarmantna. Podsjećanja radi, kako tvrdi ovaj profesor, Federacija BiH
je vlasnik 90 posto BH Telecoma, 50,1 posto HT-a Mostar, 50 posto
Elektroprivrede BiH te manjinskih paketa u poduzećima poput
Bosnalijeka, Fabrike duhana Sarajevo i drugih poduzeća.
Dugovi preveliki
Kada se zbroji imovina Federacije BiH u spomenutim kompanijama, ukupna
vrijednost iznosi više od četiri milijarde konvertibilnih maraka. Ako
se tomu doda činjenica prema kojoj je ukupan dug Federacije BiH - i
vanjski i unutarnji - 4,7 milijardi, s takvom imovinom s jedne strane i
obvezama s druge strane neto dug Federacije BiH je zapravo 650 milijuna
KM. Gospodarstvenicima u BiH je u posljednje vrijeme sve teže dobiti
kredite, radnici se otpuštaju, a poslovi otkazuju, što je utjecaj
financijske krize.
- Kriza se osjeća i gospodarstvo je dodatno ograničeno u mogućnostima
dobivanja kredita, istaknuo je Savo Marjanac, direktor Odjela za
gospodarstvo Vanjskotrgovinske komore BiH.
On naglašava da ovakva situacija, kombinirana s visokom cijenom
kapitala i ostalim troškovima, traži žuran odgovor institucija vlasti.
Jedan od njih je i prodaja poduzeća. Petar Milanović, član
Predsjedništva Asocijacije poslodavaca BiH, ističe da se globalni
procesi reflektiraju u BiH.
Institucije vlasti su usvojile plan mjera za obranu od krize, no još
uvijek nije poznato je li jedna od njih i prodaja pojedinih poduzeća.
Ekonomski stručnjaci Različita mišljenja kako do izlaza iz financijske krize i spasa BiH
Razvojni projekti čekaju, teško do kredita za gospodarstvo
