Serijal Raiffeisen Future Boost na Večernjem TV-u opet je ugostio još jednog poznatog domaćeg ekonomista. Ovaj put voditelj Ivan Šarić razgovarao je sa Zdenkom Adrovićem, direktorom Hrvatske udruge banaka, koji je objasnio ulogu HUB-a u Hrvatskoj i općenito govorio o specifičnostima vezanim uz financije i mirovine.
Zdenko Adrović više je nego kvalificiran za takve teme, direktor je Hrvatske udruge banaka od 2015., prethodno je 17 godina bio predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria d.d. Prije toga, u Privrednoj banci Zagreb bio je izvršni potpredsjednik za riznicu i likvidnost, kao i direktor sektora investicijskog bankarstva te zamjenik predsjednika Uprave. Predsjednik je Nadzornog odbora Atlantic Grupe. Diplomirao je Ekonomiju na Fakultetu za vanjsku trgovinu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirao na području korporativnih financija, usavršavajući se tijekom dugogodišnje karijere u financijskoj industriji na sveučilištima u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Uloga HUB-a
Gospodin Adrović odmah na početku objasnio je da je HUB osnovan po uzoru na strane institucije te u načelu skrbi o bankama, promovira njihovu djelatnost, štiti ih i obavještava javnost o svemu što se događa u bankarskom sektoru. S obzirom na to da je riječ o vrlo bitnom sektoru i za građanstvo i za državu, na HUB-u leži velika odgovornost kojom štiti ugled bankarske struke. Dodao je i da udruga danas broji 18 članova, isključivo su to banke, te da se vidi trend smanjivanja broja banaka u Hrvatskoj, kao i u svijetu.
Niske kamatne stope
Ivan Šarić interesirao se o povijesno niskim kamatnim stopama i negativnim kamatnim stopama kakve su u Danskoj, na što mu je gospodin Adrović objasnio da je riječ o složenoj situaciji. Za početak, kod nas se to ne može primijeniti jer nemamo uveden euro, imamo više regulatorne stope nego danske banke te su uvjeti poslovanja bitno drukčiji, a sve to u konačnici utječe na kamatne stope. No, bez obzira na to, u Hrvatskoj danas imamo rekordno niske kamatne stope koje ne utječu u tolikoj mjeri na onog tko želi uzeti, primjerice, stambeni kredit.
Ivan Šarić također se interesirao je li pametnije uzeti kredit danas ili pričekati godinu dana, s obzirom na trenutačnu situaciju? Adrović je objasnio da većina zemalja u svijetu provodi ekspanzivnu monetarnu politiku, što znači da se ubacuje velika količina novca u opticaj uz nisku kamatnu stopu, stoga danas imamo tako niske kamatne stope. Ovakva situacija vuče korijene iz krize 2008. godine i ne očekuje se da će se politika centralnih banaka promijeniti u idućih nekoliko godina.
Koju štednju uzeti?
Voditelj Šarić postavio je zanimljivo pitanje, koji oblik štednje odabrati: životno osiguranje, oročenu štednju ili treći mirovinski stup? Kao i većina prethodnih gostiju, Adrović je rekao da to ponajprije ovisi od osobe do osobe. Mlade osobe, koje do svoje mirovine moraju raditi još 40-ak godina, proći će sigurno nekoliko ciklusa kriza, poslovnih uzleta i gospodarskih prilika, mogu biti sklonije investicijama te za njih ne bi preporučio oročavanje. Oročavanje je sigurnije za starije osobe koje štede za određenu priliku i žele što više zaštititi svoju glavnicu. Stoga mladi ljudi mogu birati cijeli niz ulaganja u fondove i dionice, uz pametnu disperziju sredstava. Treći, dobrovoljni, mirovinski stup jedno je od tih ulaganja koje je pogodno i za mlađe i za one u tridesetim godinama.
Sigurnost banaka
Zanimljiva je bila i tema sigurnosti domaćih banaka, tj. jesu li naše banke sigurne od raznih hakerskih napada ili drugih čimbenika? Objašnjeno je da su sve centralne banke dobro upućene u rad banaka nad kojima su nadležne te se s vremena na vrijeme rade tzv. „asset quality review“ provjere s pomoću kojih se provjerava sigurnost banaka. Svih pet banaka, koje su nedavno bile podvrgnute tom testu, prošle su i možemo biti zadovoljni jer se pokazalo da u tim stres-testovima i najgorim mogućim scenarijima nijedna banka nije trebala pomoć države da nastavi redovno poslovanje. Cijeli hrvatski bankarski sustav sličan je i građani mogu mirno spavati jer znaju da im je novac na sigurnom.
Za kraj su se Šarić i Adrović dotaknuli pitanja uvođenja eura. Za male zemlje poput naše, gospodarski život bez integracija praktički je nemoguć, stoga je ulazak u EU i uvođenje eura korak prema sigurnosti i stabilnosti monetarne politike. Uz to, na raspolaganju je mnogo više pomoći te je sigurnije biti „pod kišobranom“ velikih organizacija i zajednica. Na samom kraju Zdenko Adrović podijelio je savjet da planiramo svoju financijsku poziciju te da potrebe i želje podredimo financijskim mogućnostima te, kao i kod održavanja zdravlja, pamet u glavu i onda su problemi bitno manji.
Ovaj intervju, kao i prethodne te sve buduće epizode, možete pogledati na vecernji.hr, Youtube kanalu Večernjeg lista i Facebook stranicama Večernjeg lista.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
Sadržaj nastao u suradnji s Raiffeisen mirovinskim fondovima
