Radnička fronta (RF) poručila je u petak da povećanje minimalne plaće na 3400 kuna neto, odnosno 4250 kuna bruto u 2021. nije dostatno te da se takvom minimalnom plaćom sigurno neće osigurati ostvarivanje njezine temeljne zadaće.
"Minimalna plaća bi morala biti jamstvo da nijedan radnik ne bude plaćen manje nego je potrebno za dostojan život. U Hrvatskoj minimalna plaća socijalnu ulogu ne zadovoljava jer radnici koji ju primaju žive u relativnom siromaštvu", stoji, među ostalim, u priopćenju.
U odnosu na ovu godinu, minimalna plaća za iduću je povećana za 150 kuna, što je tek 46,49 posto prosječne bruto plaće, a Europski sindikati traže da minimalna plaća ne bude ispod 60 posto srednje plaće u državi.
"Minimalna plaća bi trebala prestati biti stvar kalkulacija i manipulacija, stvaranja dojma napretka i prikupljanja političkih bodova, a trebala bi biti realni iznos vezan uz minimalne troškove života", poručili su iz Radničke fronte.
Istaknuli su prakse iz drugih zemalja poput Rumunjske i Slovenije u kojima s povećanjem minimalne plaće raste i ukupni standard stanovništva. U Hrvatskoj, kaže RF, problem ne predstavlja samo činjenica da ne postoji politička volja da se minimalna plaća digne na iznos koji je dostatan za dostojan život, nego činjenica da se uopće ne računa tzv. potrošačka košarica, odnosno minimalni troškovi života.
Minimalna plaća je duplo manja od troškova života
Zadnji put su te troškove, za četveročlanu obitelj s dvoje djece školske dobi, računali Nezavisni hrvatski sindikati 2011. godine kada je iznosila 6693 kuna i to bez troškova obrazovanja, njege zdravlja, godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti, ustvrdila je ta stranka.
"Lako je vidjeti da i bez značajnih troškova neuključenih u ovaj izračun minimalna neto plaća danas predstavlja iznos skoro duplo manji od troškova života iz 2011. godine", upozorili su iz RF-a, dodavši da je minimalna plaća za četveročlanu obitelj s jednim zaposlenim daleko ispod praga siromaštva od minimalnih 5218,50 kuna.
Podsjetili su da je stagniranja minimalne plaće bilo i prije korona-krize zbog zaostajanja hrvatskog gospodarstva koje se najviše oslanja na uslužne djelatnosti. Poručili su da je potrebno podići minimalac, progresivno oporezivati najveće plaće, mijenjati okoštalu strukturu privrede, naručiti realni izračun minimalnih troškova života i da se minimalna plaća računa kao 20 posto veći iznos od tog izračuna.
Predlažu i podizanje poreza na dohodak za najbogatije, osobito one s bruto dohotkom iznad 30.000 kuna, ali i za sve s bruto dohotkom iznad 15.000 kuna, kojih je tek 10 posto u Hrvatskoj, te da se smanji oporezivanje dohotka za one koji imaju plaće ispod 15.000 kuna.
"Progresivno oporezivanje je stvar pravednosti i solidarnosti. Ako je Vlada sada odlučila svima na minimalcu zamrznuti ionako niske plaće - svakako teret krize moraju na sebe preuzeti i oni s visokim plaćama", poručili su iz RF-a.
Da čujemo kojeg se dijela saborske plaće odrekla drugarica Kata. Bilo bi korektno zadržati minimalnu plaću, a ostatka se odreći u korist radnika.