Dr. Lamija Tanović, profesorica na Odsjeku fizike sarajevskog
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, smatra kako je problem odlaganja
radioaktivnog otpada u BiH problem države, konkretno Vijeća ministara
Bosne i Hercegovine. Prema mom osobnom mišljenju, problem je
gdje su bačve odložene. Radioaktivne tvari, koje su ostale nakon
proteklog rata, predstavljaju za građane ove zemlje najveću opasnost
koja vreba na svakom koraku, kazala je Tanović.
Kriv je Nović
Prema njezinim riječima, problem je u neradu Vijeća ministara BiH,
konkretno ministra Sredoja Novića i Ministarstva za civilne poslove
koje bi se trebalo baviti ovim problemom.
Ona podsjeća kako se problem radioaktivnosti nikada nije želio
prebaciti na državnu razinu, jer je Republika Srpska nastojala da on
ostane u ingerenciji entiteta.
Tek odnedavno na razini države djeluje Agencija za zaštiru
od ionizirajućeg i radioaktivnog zračenja, ali prema njezinim riječima,
ova je agencija također u rukama ministra Sredoja Novića.
- Kod nas se radioaktivni materijali skladište na
više lokacija, a građani ove zemlje pojma nemaju gdje i na
koliko mjesta. Inače, kada je u pitanju zračenje, najveći problem je
što se ono ne vidi i ne osjeti. Godinama netko može sjediti
u svojoj vlastitoj kući, a da ne zna da je svih tih godina izložen
radioaktivnosti iz nekog građevnog materijala.
Gdje su završile bačve s radioaktivnom bojom iz
skladišta današnjeg Parlamenta, zna samo uži krug
osoba. Zastupnica u Domu naroda Parlamentarne skupštine
Bosne i Hercegovine Dušanka Majkić kaže da priču vrijedi
istraživati.
- Ovim problemom se valja podrobnije pozabaviti i tražiti pitanja na
takve odgovore, kaže zastupnica Majkić.
Velika zainteresiranost
Priča o vojnicima koji su ozračeni, sudeći prema komentarima s internet
foruma, više je nego zanimljiva. Novinarske ekipe, tragom
naše priče, jučer su obilazile zgradu Parlamenta tražeći
više podataka. Vahid Karavelić, nekadašnji
zapovjednik Prvog korpusa Armije BiH, ne može se prisjetiti konkretnog
događaja, no iz kratkog razgovora s njim da se naslutiti da
nešto ipak ima.
- Sve mi je kao u magli, bilo je davno, ali se sjećam da je od 1994.
kružila priča o radioaktivnim tvarima, a u tom kontekstu pričalo se i o
Igmanu, kaže Karavelić. Naime, upravo su vojnici tog korpusa, braneći
prvu crtu bojišnice prema tada okupiranoj Grbavici, prvi
naišli na radioaktivnu boju.
Odlagalište radioaktivnog otpada za Federaciju Bosne i
Hercegovine sada se nalazi na Igmanu, i to u području
vodozaštitne zone. Načelnici općina Novi grad, Ilidža i
Trnovo nemaju pojma o tom odlagalištu jer je ono ilegalno
napravljeno. Uz to, nema odgovarajuću zaštitu, niti je
napravljeno sukladno propisima.
Priča o radioaktivnim bačvama koje su ozračile tisuću vojnika u Sarajevu, zainteresirala i mjerodavne
Radioaktivost u Parlamentu - problem na državnoj razini
