Nakon petnaest mjeseci pregovora o izmjenama Zakona o radu, u prvom redu radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU, Vlada je dala konačnu verziju tog zakona. Razlog dugotrajne rasprave oko ovog zakona, koji je "Biblija" radnih odnosa, su brojne nesuglasice između sindikata i poslodavaca, u prvom redu oko rada na određeno vrijeme.
Vlada je danas oko toga "presudila" prijedlogom da se ugovori na određeno vrijeme mogu sklapati najdulje tri godine za iste ili različite poslove koje radnik obavlja za istog poslodavca. (Do sada je ovaj institut predviđao samo ugovor za isti posao, nakon čega je poslodavac mijenjao naziv radnog mjesta te nastavio s praksom ugovora o radu na određeno vrijeme).
Vlada je predvidjela i da prava radnika zaposlenog na određenog vrijeme ne smiju biti drukčija od onog na neodređeno vrijeme, a svako kršenje smatrat će se težom povredom radnog prava.
Godišnji odmori minimalno četiri tjedna
Vlada predlaže i najdulje radno vrijeme od 40 sati tjedno, uz najviše osam sati prekovremenog rada. Godišnji će odmor trajati najmanje četiri tjedna i nema prenošenja neiskorištenih dana kod drugog poslodavca - predložila je Vlada, a na današnjoj sjednici obrazložio Damir Polančec, ministar gospodarstva.
Iz uporabe nestaje radna knjižica
- Radna knjižica u obliku kakvom je pamtimo nestaje iz uporabe u cijelosti kada stupimo u Europsku uniju, a zamijenit će je virtualna kartica - najavio je Polančec.
- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pristupit će aktivnostima pripreme dodatnih izmjena i dopuna Zakona o radu te usklađivanju interesa sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca, s naglaskom na regulativu instituta ugovora o radu na određeno vrijeme, a u skladu s praksom Europske unije - naznačeno je.
Dan je rok od 60 dana za pripremu dodatnih izmjena i dopuna Zakona o radu i njihovo upućivanje u proceduru Vlade, rečeno je.
Stiže 52 milijuna dolara za riječki 3. maj
Vlada je dala jamstvo za kreditiranje izgradnje četiri broda u brodogradilištu 3. maj u Rijeci. Jamstvo je izdano u korist Credit Suisse Internationala u ime prve tranše kredita u iznosu 52,5 milijuna dolara. Ukupan iznos kredita koji je namijenjen riječkom 3. maju, kojim se kupuje mir uoči drugog kruga privatizacije škverova iznosi 110 milijuna dolara te 79 milijuna eura.
- Ozbiljno smo prionuli na drugi krug privatizacije i radimo na tome da on uspije. Vodimo računa o svakom radnom mjestu, sukladno mogućnostima državnog proračuna, o kojem ćemo u budućnosti donositi neke teške odluke, ali to je naša zadaća - komentirala je Kosor.
Potpredsjednik Vlade Polančec ocijenio je kako se izdanim jamstvom stječu uvjeti za mirnu pripremu drugog kruga privatizacije, za koji je uvjeren da će biti uspješniji nego prvi.
Vladin prijedlog je za svaku pohvalu jer se misli na radnike-radni tjedan će imati max 40 sati a godišnji mora trajati minimalno 4 tj godišnje