SAD je najavio nove sankcije desecima osoba i entiteta zbog navodnog kršenja ljudskih prava ili korupcije u devet zemalja, uključujući Rusiju, Kinu i Iran.
Poštovani čitatelji više o ratu u Ukrajini ćitajte na novom linku.
Tijek događaja:
22:48 - Unatoč mađarskom protivljenju, članice Europske unije u subotu su glasale da se oslobodi 18 milijardi dolara u zajmovima kako bi se pomoglo Ukrajini da se nosi s troškovima ruske invazije, objavili su upućeni izvori. Prvotno osmišljen kao humanitarni paket za koji bi bila potrebna jedinstvena podrška svih 27 članica Europske unije, pomoć je naknadno preinačena u bespovratna sredstva koja jamče pojedinačne zemlje članice - suprotno EU proračunu - kako bi se izbjegao mađarski veto.
Mađarska je u utorak na sastanku ministara financija država članica EU-u blokirala makroekonomsku financijsku pomoć Ukrajini u visini od 18 milijardi eura pokušavajući isposlovati da joj se odobre sredstva iz kohezijskih fondova i mehanizma za oporavak od pandemije, a koja bi joj mogla biti zamrznuta jer nije ispunila obveze s područja vladavine prava. zamrznuta jer br zabrznuta zbog .
Zbog mađarske blokade češko predsjedništvo skinulo je s dnevnog reda cijeli paket.
Povjerenik za proračun Johannes Hahn rekao je da će Komisija pokušati već do sljedećeg mjeseca naći rješenje za Ukrajinu, možda kroz mehanizam pojačane suradnje, što je jedan od način da se izbjegne veto. Ali, u tom slučaju države članice trebale bi dati jamstva u svojim nacionalnim proračunima, a za to je u pojedinim državama potrebna odluka njihovih parlamenata, što može potrajati.
Budimpešta je tražila način da uspori određena djelovanja EU-a proteklih mjeseci nezadovoljna jer je EU Mađarskoj zamrznula milijarde eura zbog zabrinutosti da se ne pridržava vladavine prave.
Europska komisija predložila je zamrzavanje 7,5 milijardi eura kohezijskih sredstava Mađarskoj u okviru novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava.
Odluka o prijedlogu da se Mađarskoj zamrznu sredstva treba se donijeti najkasnije do 19. prosinca.
22:30 - Više od 1.5 milijuna ljudi u južnom ukrajinskom gradu Odesi ostalo je bez struje nakon ruskih napada bespilotnim letjelicama na infrastrukturu za proizvodnju električne energije, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u video obraćanju u subotu.
Sva nekritična infrastruktura u ukrajinskoj luci Odesi ostala je bez struje pošto je Rusija iranskim bespilotnim letjelicama pogodila dva energetska pogona, rekli su dužnosnici u subotu i rekli da popravak štete mogao potrajati mjesecima.
U video obraćanju, Zelenski je rekao da postoji velik manjak u proizvodnji električne energije.
Moskva od listopada u velikim valovima gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i bespilotnim letjelicama, a Kijev je u petak priznao da je svaka termoelektrana i hidroelektrana u zemlji oštećena.
Regionalna uprava rekla je da bi ljudi koji se u svojim domovima oslanjaju isključivo na električnu energiju trebali otići. Dužnosnici su rekli da su ruski napadi pogodili ključne dalekovode i opremu u ranim satima u subotu.
"Prema preliminarnim prognozama, trebat će puno više vremena da se obnove energetski objekti u regiji Odese nego nakon prethodnih napada", rekla je uprava.
"Ne govorimo o danima, nego o tjednima, a moguće i dva do tri mjeseca", rečeno je u objavi na Facebooku.
Kijev kaže da je Rusija lansirala stotine bespilotnih letjelica Shahed-136 iranske proizvodnje na ciljeve u Ukrajini i opisuje napade kao ratne zločine i zbog njihova razarajućeg učinka na civilne živote. Moskva tvrdi da su ciljevi vojno opravdani.
Ured ukrajinskog glavnog tužitelja rekao je da su dvije elektrane u regiji Odese pogođene bespilotnim letjelicama Shahed-136.
Ukrajinske oružane snage rekle su na Facebooku da je 15 bespilotnih letjelica poslano na ciljeve u južnim regijama Odesi i Mikolajivu te da ih je deset srušeno.
Teheran niječe da Moskvu snabdijeva bespilotnim letjelicama. Kijev i njegovi zapadni saveznici tvrde da je to laž.
Odesa, najveći ukrajinski lučki grad, imala je više od milijun stanovnika prije ruske invazije 24. veljače.
21:00 - Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je neophodno nastaviti pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tijekom sastanka s biračima u Potsdamu, prenosi DPA.
"Imamo suprotna mišljenja. Ali nastavit ću razgovarati s Putinom jer želim uhvatiti trenutak kada će biti moguće izaći iz ove situacije.
To se ne može dogoditi ako ne razgovaramo", rekao je Scholz, piše TASS.
16:27 - Sva infrastruktura, osim ključne, u lučkom gradu Odesi na jugu Ukrajine ostala je bez struje nakon što je Rusija upotrijebila bespilotne letjelice za udar na energetska postrojenja, objavili su lokalni dužnosnici u subotu, a nestankom struje pogođen je i velik dio okolne regije. "Zbog razmjera štete svi potrošači u Odesi osim ključne infrastrukture isključeni su iz mreže", napisao je gradonačelnik Odese Genadij Truhanov na Facebooku.
Odesa, najveći ukrajinski lučki grad, imala je više od milijun stanovnika prije ruske invazije 24. veljače. U priopćenju koje je gradska uprava objavila na aplikaciji Telegram navodi se da su ruski udari pogodili ključne dalekovode i postrojenja u regiji Odese u ranim jutarnjim satima u subotu.
Guverner regije Odese Maksim Marčenko rekao je da je Rusija koristila dronove 'kamikaze', koji se zabiju u svoju metu umjesto da ispaljuju streljivo, te da su dva oborena iznad Crnog mora.
"Zbog udara nema struje u gotovo svim okruzima i zajednicama naše regije", napisao je Marčenko na Telegramu.
Moskva od listopada u velikim valovima gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu raketama i bespilotnim letjelicama, a Kijev je u petak priznao da je svaka termoelektrana i hidroelektrana u zemlji oštećena.
Ukrajina kaže da su napadi ratni zločini zbog njihovog razornog učinka na život civila, dok Moskva tvrdi da su to legitimni vojni ciljevi.
Ruske snage napadale su ukrajinske položaje u Luhansku i Donecku, prema ruskom ministarstvu obrane, a glasnogovornik ministarstva u subotu je rekao da su vojnici zauzeli položaje u blizini dva grada.
"U području Donjecka ruske jedinice nastavile su s napadima i protjerale neprijatelja iz utvrđenih položaja", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.
Ustvrdio je da su osvojeni položaji na sjeveru između gradova Kremina i Limana.
Tjednima se pojavljuju izvještaji da je ukrajinska vojska u defenzivi u Donecku u istočnoj Ukrajini i pokušava zadržati svoje položaje ispred industrijskog grada Donecka i istočno od urbanog područja između Slovjanska i Kramatorska.
U tom području vode se žestoke borbe, posebice u blizini grada Bahmuta, a obje strane izvješćuju o značajnim gubicima.
Rusija je u rujnu jednostrano anektirala ukrajinske regije Luhansk, Doneck, Herson i Zaporižja, unatoč prosvjedima Ukrajine i Zapada da je taj potez prekršio međunarodno pravo.
Moskva nema potpunu kontrolu nad tim regijama i Ukrajina je nedavno oslobodila njihove dijelove od ruske okupacije.
Sjevernije ukrajinske snage još uvijek imaju prednost nakon što su istjerale ruske borce iz regije Harkiva. Obje strane izvješćuju o uzajamnim napadima u tom području.
Promatrači su također izvijestili da su ruske snage u tom području izgradile utvrde duge 60 kilometara do ruske državne granice.
11:39 - Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je da Rusija ponovno traži Iran da opskrbi rusku vojsku bespilotnim letjelicama i projektilima zemlja-zemlja.
-Rusija nudi Iranu vojnu i tehničku potporu bez presedana, koja transformira njihov odnos u punokrvno obrambeno partnerstvo. Mislim da je važno da budemo jasni da ovo partnerstvo predstavlja prijetnju ne samo Ukrajini već i iranskim susjedima u regiji- rekao je Kirby, prenosi Sky News
Bijela kuća tvrdi da Rusija i Iran razvijaju punokrvno obrambeno partnerstvo, čime bi se Rusiji pomoglo u ratu protiv Ukrajine
9:56 - Teške borbe nastavljaju se u istočnoj i južnoj Ukrajini. Ukrajinski predsjednički ured rekao da je pet civila ubijeno, a još 13 ranjeno u ruskom granatiranju u protekla 24 sata, izvijestio je Associated Press u petak.
-Te napade najbolje možete opisati kao topovsko meso. Većinom se oslanjaju na pješaštvo, a manje na oklopništvo i ne mogu napredovati- rekao je regionalni guverner Donjecka Pavlo Kirilenko. Guverner Serhij Hajdaj rekao je da ukrajinska vojska gura svoju protuofenzivu prema gradovima Kremini i Svatov
7:04- Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je u petak razočarenje nedavnim izjavama bivše njemačke kancelarke Angele Merkel o Ukrajini.
Rusija je protumačila njezinu izjavu u intervjuu za Zeit online da znači da je mirovni plan iz Minska sklopljen samo kako bi se Ukrajini dalo vremena da se naoruža i pripremi za rat s Rusijom.
"To je za mene bilo apsolutno neočekivano. To je razočaravajuće. Iskreno, nisam očekivao čuti nešto takvo od bivše njemačke kancelarke", rekao je Putin novinarima u Biškeku.
Mirovni plan iz Minska za istočnu Ukrajinu, koja je bila pod ruskim utjecajem nakon početka neprijateljstava 2014., predvidio je dalekosežne obveze za sukobljene strane koje nikada nisu provedene.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da neće provesti sporazume sklopljene uz posredovanje Njemačke i Francuske. Putin je zbog toga pokrenuo invaziju na Ukrajinu 24. veljače.
"Uvijek sam pretpostavljao da će se vodstvo Savezne Republike Njemačke ponašati iskreno prema nama", rekao je Putin.
"Bilo je jasno da je Njemačka na strani Ukrajine, da je podržava".
"Ali ipak mi se činilo da je vodstvo Njemačke uvijek iskreno u svojim nastojanjima da se pronađe rješenje na osnovi načela oko kojih smo se dogovorili i koja su postignuta, među ostalim, u okviru procesa iz Minska".
Merkel je u intervjuu objavljenom u četvrtak rekla: "A sporazum iz Minska 2014. bio je pokušaj da se Ukrajini da vremena. Ona je također iskoristila to vrijeme da postane jača, kao što možete vidjeti danas".
Po Merkel, Putin je početkom 2015. lako mogao pregaziti Ukrajinu. "I jako sumnjam da bi zemlje članice NATO-a mogle tada učiniti ovoliko koliko čine sada da pomognu Ukrajini", dodala je.
7:03 - Bjelorusija je u petak rekla UN-u da će pristati, bez ikakvih uvjeta, na tranzit ukrajinskog žita preko svojeg teritorija kako bi ga se moglo izvoziti preko litavskih luka, rekao je glasnogovornik UN-a.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres sastao se u petak u New Yorku sa zamjenikom bjeloruskog ministra vanjskih poslova Jurijem Ambrazevičem, rekao je glasnogovornik Stephane Dujarric nakon sastanka.
Ambrazevič je također "ponovio zahtjeve svoje vlade da mogu izvoziti vlastita gnojiva, koja su trenutačno pod sankcijama", rekao je.
Isto ko što su obećali da se nato neće širiti na istok, kolektivni zapad je samo pokazao da nikakvo sporazumi nisu vrijedni ni papira na kojem su napisani