Čelnici Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke sastali su se jučer u Parizu kako bi ponovno pokrenuli pregovore o okončanju petogodišnjeg sukoba na istoku Ukrajine, jedinog aktivnog ratnog sukoba u Europi, a na sastanku su prvi put razgovarali ruski i ukrajinski predsjednik Vladimir Putin i Volodimir Zelenski. Njihov prvi susret pred kamerama protekao je bez osmijeha i rukovanja, no pariški razgovori, koji do zaključenja ovog izdanja nisu okončani, ipak znače da je nakon višegodišnjeg zastoja ponovno uspostavljen ukrajinsko-ruski dijalog, koji u vrijeme bivšeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka potpuno zamro, s obzirom na to da su Porošenko i Putin bili u jako lošim odnosima.
Putin i Zelenski razgovarali su o zaustavljanju oružanog sukoba i provedbi sporazuma iz Minska. Iako su mirovni sporazumi potpisani još 2015. godine, oni su uglavnom ostali neprovedeni, sve dok nedavno nije realizirana razmjena zarobljenika i povlačenje vojske s nekih točaka sukoba. Borbe niskog intenziteta su nastavljene, a na linijama razdvajanja i dalje se svakodnevno gine.
Pobjedom Zelenskog, koji je najavljivao rješenje ratnog konflikta, situacija se počela mijenjati, a prvi susret Zelenskog i Putina valja staviti i u širi kontekst, s obzirom na to da se Zelenski nedavno našao u skandalu koji je doveo do pokretanja postupka opoziva američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog uvjetovanja američke pomoći Ukrajini pokretanjem istrage protiv Trumpova demokratskog protukandidata Joea Bidena.
Unatoč velikim očekivanjima od pariškog sastanka, malo je vjerojatno da će problem biti brzo riješen. Implementacija dogovora iz Minska povezana je s pitanjem budućeg statusa separatističkih regija na istoku Ukrajine, Donjecka i Luganska, a tu su interesi Kijeva i Moskve oštro suprotstavljeni. Dok bi za ukrajinskog predsjednika Zelenskog samo reintegracija Donjecka i Luganska u ustavnopravni poredak Ukrajine predstavljala uspjeh, Putin je i dalje zainteresiran zadržati sadašnji ruski utjecaj na istoku Ukrajine. Stoga je malo vjerojatno da će ruski predsjednik, koji baš i nije sklon popuštanju pod pritiskom, preko noći otkazati potporu proruskim separatistima na istoku Ukrajine, kojima je u proteklim razdobljima podijelio više od 100 tisuća državljanstava.
Zelenski je toga svjestan, kao što mu je jasno i da će mu neuspjeh pregovora donijeti ozbiljne probleme kod kuće, gdje je suočen s prosvjedima i optužbama za izdaju. Demonstranti u Kijevu čekali su ishod pariškog sastanka, nakon kojeg će odlučiti o daljnjim akcijama. Prosvjednici pozivaju Zelenskog da ne popušta Rusiji, protiveći se dodjeli posebnog statusa separatističkim područjima, koja su sada pod nadzorom Rusije. Zbog toga su uoči pariškog summita iz ureda predsjednika Zelenskog pokušavali umanjiti očekivanja od susreta, poručujući kako rat na istoku zemlje 10. prosinca neće biti okončan.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron želi iskoristiti pariški sastanak kako bi dodatno osnažio svoj novi pristup prema Putinovoj Rusiji - u kojoj francuski predsjednik više ne vidi isključivo protivnicu nego i partnericu Europe - a time i svoj utjecaj u EU. Na drugoj je strani oprezna i iskusna njemačka kancelarka koja, kao i mnogi u EU, nije baš oduševljena Macronovom otvorenošću prema Putinu. O tome svjedoči i jučerašnja poruka Berlina kako je Europska unija spremna obnoviti sankcije protiv Rusije zbog ukrajinske krize unatoč Putinovom angažmanu u mirovnim pregovorima.
Kancelarka Merkel iskoristila je pariški sastanak za odvojeni razgovor s Putinom, kojeg je upitala zašto Rusija odbija surađivati s Berlinom u istrazi nedavne likvidacije bivšeg čečenskog separatističkog zapovjednika Zelimkana Kangošvilija, jer Berlin sumnja da iza atentata stoje Rusija i Čečenija. Kangošvilija, koji se borio protiv Rusa u čečenskom ratu, hladnokrvno je usred bijela dana likvidirao muškarac na biciklu pištoljem s prigušivačem. Napadač je ubrzo priveden, a policija je samo objavila kako je riječ o Vadimu S., za kojeg je utvrđeno da je ruski državljanin.
Zbog ruske nesuradnje u istrazi ovog slučaja Njemačka je nedavno protjerala dvoje diplomata ruskog veleposlanstva, a kancelarka Merkel najavila je da će o tom slučaju razgovarati s Putinom. Posljednjih 15 godina u Rusiji i inozemstvu na sličan način likvidirano je više osoba koje su smatrane protivnicima Putina i Rusije. Sredinom prošlog desetljeća ruska vlada legalizirala je likvidacije ljudi u inozemstvu za koje je procijenjeno da predstavljaju terorističku prijetnju, čime je nastavila praksu sovjetskog režima, iako Kremlj nikad nije priznao da se koristi ovlastima tog zakona, rezolutno negirajući i bilo kakvu umiješanost u niz likvidacija Putinovih neprijatelja posljednjih godina diljem Europe.
