Prvi puni mjesec karantene donio je smanjenje travanjskih prosječnih plaća – iznosile su 6622 kune – za 1,2 posto ili 91 kunu u odnosu na primanja isplaćena mjesec prije.
Prosječne su plaće i dalje blago povećane, 0,4 posto na godišnjoj razini, a najveću prosječnu plaću za travanj, isplaćenu u svibnju, imali su zaposleni u financijskoj industriji (11.822 kune). Najmanje prosječne plaće bile su u djelatnosti priprema i usluživanja hrane – 4380 kuna. Medijalna neto plaća za travanj bila je 5524 kune.
Uspoređuju li se primanja isplaćena u svibnju u odnosu na isplate u ožujku proizlazi da su jedino u prvoj desetini najslabije plaćenih radnika primanja rasla desetak posto te su skočila s prosječnih 3639 na 4000 kuna, dok su sve druge skupine izgubile 100 do 200 kuna. Oko 4000 kuna neto primilo je u svibnju 260 tisuća zaposlenih u pravnim osobama (bez obrta), a 325 tisuća zaposlenih imalo je plaću koja je iznosila oko 5500 kuna.
U prerađivačkoj su industriji prosječne plaće smanjene za 117 kuna, a u trgovini i građevini stagnirale su u odnosu na mjesec prije. U travnju je prosječna neto satnica bila za 1,1 posto niža nego mjesec prije, dok je na godišnjoj razini porasla za 0,5 posto. Bruto satnica je, pak, također bila 1,1 posto niža na mjesečnoj, a 0,5 posto viša na godišnjoj razini.
Poznato je da je za mjesec travanj država sudjelovala u isplati plaća sa po 4000 kuna za 550.910 radnika zaposlenih kod 95 tisuća poslodavaca i obrtnika. Prosječne neoporezive naknade uz plaću bile su 956 kuna, ali naknade je primio tek svaki treći od 1,3 milijuna zaposlenih u pravnim osobama.
Po nedavnim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u svibnju su isplaćene potpore za očuvanje radnih mjesta za mjesec travanj, kojima je obuhvaćeno 550.910 radnika kod 95.484 poslodavca.
Financijska industrija??Sto mu je to?Najveci prosjek placa imaju oni koji ne proizvode nista !!