Damir Brđanović (57), profesor je sanitarnog inženjerstva na tehničkom sveučilištu u Delftu u Nizozemskoj i IHE Delft Institutu za vode. Azijska banka za razvoj i fondacija Gates su prije pet godina na Filipinima financirale prvu nemedicinsku verziju toaleta koja je trebala pomoći ljudima u siromašnim zemljama slabih higijenskih mogućnosti.
- Sljedeću generaciju toaleta smo testirali u Keniji i to je već bio napredni protip. Napravili smo ukupno tri takva toaleta od kojih su dva u Keniji, a jedan smo ostavili ovdje u Nizozemskoj. Upravo taj u Nizozemskoj sad pretvaramo u MEDiLOO® toaleta, rekao je Brđanović koji se bavi inovacijama u edukaciji, tehnološkim inovacijama i investicijama u razvoj institucija koje se bave vodama.
U Nizozemskoj živi više od 30 godina, a njegovu inovaciju MEDiLOO® ili medicinski toalet trenutačno razvija J&J konzorcij u suradnji s renomiranim sveučilištima, pišu 24sata.
- Ideja je prvobitno bila da uz pomoć toaleta možemo identificirati niz uglavnom tropskih bakterijskih bolesti koje nastaju u vlažnim uvjetima i pri visokim temperaturama. Odnedavno smo počeli promišljati možemo li pored bakterijski izazvanih bolesti sadašnjim funkcionalnostima dodati i virusne bolesti poput COVID-19 i ustanovili smo da uz sitne dodatke možemo napraviti i te modifikacije, rekao je Brđanović.
Ipak, funkcija toaleta nikako ne može zamijeniti liječnika jer ne propisuje terapiju niti donosi konačan sud, ali može postaviti sumnju na postojanje određenih zdravstvenih tegoba. Rad toaleta ovisi o nizu senzora koji očitavaju podatke o tijelu korisnika i tako izvlače moguće simptome, a analizom i kombinacijom svih podataka može sugerirati o kojoj je bolesti riječ.
- Konkretno to znači da već prilikom prilaska toaletu čovjek ulazi u područje senzora gdje mu, kao u zračnoj luci, uređaji mjere tjelesnu temperaturu, skeniraju rožnicu, mjere visinu i slične podatke. Kako biste ušli u toalet, morate rukom uhvatiti kvaku ili neki drugi oblik rukohvata na kojoj sljedeći niz senzora može očitati identitet, broj ili neki drugi podatak koji se dobije iz otiska prstiju kao i analizirati znoj i kožu na prstima. Ulaskom u toalet dolazimo do treće faze gdje imamo senzore u školjci, dasci, u zidovima ispred, iznad, oko i pored vas. Senzori u podu mjere vašu tjelesnu težinu, oni ispred vas će analizirati vaš dah, dok oni u školjci dolaze u izravni kontakt s fekalijama i urinom te analiziraju njihov sastav. Mjeri se tlak, puls, pa čak i šećer u krvi, rekao je Brđanović.
Ugrađeni softver analizira podatke koje su prikupili senzori, povezuje simptome i vodi do preddijagnoze eventualne bolesti, a zatim tu informaciju šalje naručitelju u skladu s očuvanjem zaštite osobnih podataka, a nalazi se dobivaju odmah.
Podaci mogu biti tajni ili ne, mogu biti pojedinačni po korisniku ili grupni. Senzori mogu otkriti više od 15 bolesti poput kolere, malarije, tuberkuloze i sličnih.
Brđanović ističe kako primjena toaleta može upozoriti na eventualno širenje epidemije u gradovima, vojsci, zračnim lukama, izbjegličkim kampovima, pa čak i u školama, hotelima, brodovima itd.
Iako je mobilan, toalet je prilagodljiv i može se postaviti i kao fiksni u kućanstvu. Kod mobilnog je prednost u tome što odvojeno prikuplja urin, fekalije i vodu od pranja i čišćenja toaleta te ruku, a zatim razdvaja te materijale omogućujući njihovu daljnju obradu i reciklažu pretvarajući ih u biogorivo, gnojivo ili čistu vodu.
Izum je u ovom trenutku u eksperimentalnoj fazi i on s timom koji radi na razvoju uređaja očekuje interes investitora koji bi financirali dovršetak projekta.
