Gomilanje dugova zdravstvenog sustava i s tim povezana privremena obustava opskrbe bolnica lijekovima i medicinskom opremom ponovno je otvorila raspravu o zdravstvenoj reformi. Koji bi bili prvi koraci u takvoj reformi upitali smo trojicu stručnjaka na području zdravstva. Prijedlog konkretnih reformskih poteza Vladi je predložila Udruga poslodavaca u zdravstvu, a njezin predsjednik Dražen Jurković upozorava da je za reformu prije svega nužna snažna politička volja i široki konsenzus.
– Reforma mora biti sustavna i sve se mjere moraju provoditi istodobno jer pojedinačni potezi ne znače ništa. Riječ o sustavu u kojem se vrti 30 milijardi kuna, što znači i 30 milijardi različitih interesa, zbog čega je za reformu ključna snažna politička volja. Iza svega mora stati osobno premijer i mora se postići konsenzus, da bi se doista provele temeljite financijske i strukturne promjene – upozorava Jurković.
Kad je riječ o poboljšanju financijskog rezultata zdravstvenog sustava, Jurković napominje kako je osnovni preduvjet da država ispunjava svoje zakonske obveze prema HZZO-u, navodeći da je od izlaska HZZO-a iz državne riznice u zdravstveni fond godišnje uplaćivano u prosjeku 1,75 milijardi kuna manje od zakonskih obveza. Također, upozorava da je Hrvatska jedina zemlja u EU u kojoj se naknade za bolovanje i rodiljne naknade isplaćuju iz zdravstvenog fonda, za što je lani izdvojeno oko 2,7 milijardi kuna.
Jedna kuna više za kutiju
Na prihodovnoj strani, predlaže i podizanje najvišeg iznosa sudjelovanja u zdravstvenim troškovima osiguranika bez dopunskog osiguranja. Umjesto 2000, taj bi iznos, kaže, trebao biti 4000 kuna po izdanom računu, čime bi se podigli prihodi zdravstva i istodobno potaknulo ugovaranje dopunskog osiguranja. Predlaže i uvođenje naknade za korištenje hitnog prijma za nehitna stanja, i to u iznosu od 300 kuna, čime bi se rasteretila hitna služba i smanjili njezini troškovi. Kao dodatan prihod, ali i preventivnu mjeru, predlaže uvođenje poreza na rizično ponašanje i “Zdravog fonda’”.
– Povećanjem cijene pakiranja kutije cigareta za jednu kunu tri godine uzastopno, ostvarilo bi se dodatnih 400 milijuna kuna u prvoj, 800 milijuna kuna u drugoj i 1,2 milijarde kuna u trećoj godini – izračunao je Jurković.
Na rashodnoj strani, pak, zagovara niz mjera u cilju racionalizacije poslovanja, pri čemu naglašava promjenu politike lijekova, među ostalim tako da lijekovi na listi ostaju ili se uklanjaju ovisno o ishodima liječenja.
Nužno je, kaže dr. Jurković, i poboljšati sustav zajedničke javne nabave, odnosno utvrditi iste standarde nabave što bi omogućilo i uvođenje nadstandarda, primjerice za ugradbene materijale, što pak otvara prostor za dodatne prihode bolnica. Ističe i nužnost kontrolinga na svim razinama, uključujući i sustav prekovremenog rada, kako ne bi dolazilo do preusmjeravanja pacijenata u privatni sektor i neopravdano dugih listi čekanja u javnom sektoru.
Revizija broja kreveta
Kad je riječ o strukturnim mjerama, Jurković podsjeća da je još u veljači 2015. godine donesen masterplan bolnica, ali provedbeni akti još uvijek nisu ugledali svjetlo dana.
Smatra da bi svaka bolnica trebala sadržavati četiri osnovne djelatnosti – kirurgiju, pedijatriju, ginekologiju i internu te objedinjeni hitni bolnički prijam, dok bi ostale djelatnosti trebalo analizirati i ići na objedinjavanje prostora, opreme i kadrova, odnosno stvaranje centara izvrsnosti.
Za koncentriranje zdravstvene zaštite na 4-5 velikih centara i jačanje uloga KBC-a kao stožernih ustanova oko kojih bi se grupirale opće bolnice je i Željko Zubčić, ravnatelj KBC-a Osijek, koji prioritetom ipak smatra reorganizaciju primarne zdravstvene zaštite. Nerijetko se preskaču, ističe, primarna i sekundarna razina, pa pacijenti ravno s ulice dolaze do specijalista i užih specijalista, dakle tercijarne razine, “što nema niti u jednoj drugoj državi”. Nužno je, stoga, pojačati ulogu primarne zaštite, kaže Zubčić, a potom navodi potrebu revizije broja akutnih kreveta u bolnicama, s obzirom na izvršenje.
– Smanjio bi se broj akutnih kreveta u općim bolnicama gdje nema izvršenja ili popunjenosti, a ti bi se akutni kreveti pretvorili u krevete dnevne bolnice ili jednodnevne kirurgije. Pacijenti bi se tako kraće zadržavali i bio bi veći obrtaj pacijenata. I Zubčić predlaže naplaćivanje nadstandarda kad je riječ o ugradbenom medicinskom materijalu, a dodatne prihode bolnicama osigurao bi tako da bolnice, a ne HZZO sklapaju volumne ugovore s veledrogerijama i proizvođačima.
– Moja je ideja da se omogući da bolnice potpisuju volumne ugovore s proizvođačima pa da “pay-back” za sve što se potroši iznad određenog limita ide bolnicama. Jer, od tog lijeka bolnice imaju rashod, a novac od “pay-backa” završi u blagajni HZZO-a. Pomoglo bi to da se smanje minusi – objašnjava naš sugovornik.
Bivši ministar zdravstva Darko Milinović smatra, pak, da bi liječenje COVID pacijenata trebalo biti plaćeno iz općih poreza, kao u vrijeme Domovinskog rata, a ne iz doprinosa jer se, upozorava, ovako opterećuju limiti bolnica. Aktualnom ministru Viliju Berošu predlaže da hitno sjedne s upravama bolnica i utvrdi što su generatori duga, da izračuna stvarne troškove bolnica i osigura novac za njihovo plaćanje.
I Milinović ističe da država zdravstvu mora davati ono što je dužna po zakonu, ali i da treba korigirati cijene zdravstvenih usluga i razmisliti o korekcijama cijena lijekova, odnosno promjeni referentnih zemalja
VIDEO: Plenković o Berošu: Branit ću ga u Saboru, oporba će izgubiti i 12. inicijativu za opoziv
Dizanje cijena i uvodenje novih poreza, e napokon prave reforme koje smo cekali 30 godina, svaka cast 👏👏