Hrvatski sabor danas raspravlja o Vladinom prijedlogu izmjena državnih blagdana o kojima se posljednjih dana vode brojne rasprave i u javnosti. Uvodno je ministar uprave Ivan Malenica istaknuo kako Vlada želi da se Dan državnosti vrati na 30. svibnja, datum na koji se obilježavao do 2001.godine i koji označava konstituiranje prvoga višestranačkog demokratskog Sabora 1990. godine.
Osim toga, Vlada predlaže da 18. studenoga postane Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje te bude neradni dan. Osim toga, uređuje se i pitanje nekoliko spomendana - 15. siječnja uz Dan međunarodnog priznanja postaje i Dan mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja, 9. svibnja obilježavat će se kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom,
Dan neovisnosti bi se obilježavao 25. lipnja, na dan na koji se dosad slavio Dan državnosti i ne bi bio više blagdan nego spomendan, a 8. listopada postao bi Dan Hrvatskog sabora, dok će se Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma obilježavati 23. kolovoza.
SDP-ovog Peđu Grbina zanima stav Vlade prema prijedlogu Odbora za ratne veterane da Dan antifašističke borbe bude spomendan umjesto blagdana.
- Vezano za Dan antifašističke borbe, Vlada ostaje pri svom prijedlogu da se 22. lipnja obilježava kao Dan antifašističke borbe, upravo je Franjo Tuđman predložio da se 22. lipnja obilježava Dan antifašističke borbe – objasnio je ministar Malenica.
Osim prijepora oko ukidanja Dana antifašističke borbe kao blagdana, rasprave se vode i o oko vraćanja Dana državnosti na 30. svibnja, s čime se ne slaže većina oporbe, kao ni s idejom uvođenja novog blagdana - 18. studenog kao Dana sjećanja na žrtvu Domovinskog rata.
Tako je nezavisni Tomislav Panenić primijetio da su Vukovarci za rješavanje svojih problema očekivali sveobuhvatni zakon.
- Ovo je bacanje samo jedne kosti Vukovarcima - drži Panenić.
GLAS-ov Goran Beus Richembergh taj prijedlog pak naziva pokušajem "vidovdanizacije".
- Po prvi puta se u našoj povijesti pokušava poturiti da se dan tuge, dan sjećanja na žrtve proglasi blagdanom, svetkovinom. To nigdje nema osim u susjedstvu – prigovorio je Beus Richembergh, a ministar mu je odgovorio kako to nije blagdan nego svečano obilježavanje, odnosno sjećanje na žrtve Vukovara.
Demokrat Mirando Mrsić naglašava kako se tragedije ne bi trebale slaviti.
- Ovime želite ostaviti Vukovar u prošlosti, da Vukovar ostane grad voštanih figura, grad bez života, samo zbog dvije stvari, zbog vaših unutarnjih problema i zbog toga što vaša kandidatkinja ne stoji dobro – drži Mrsić.
SDP-ov Nenad Stazić nikako se ne slaže s vraćanjem Dana državnosti na 30. svibnja.
- Prijedlog da se 30. svibnja obilježava kao Dan državnost je obični povijesni falsifikat. Taj dan nema nikakve veze s hrvatskom državnošću. tog dana su se sastala tri saborska vijeća unutar. Odluka da se krene u višestranačke izbore donesena je davno prije i tu leži klica hrvatske državnosti. To što je na tim izborima pobijedio HDZ je možda razlog da oni slave svoju pobjedu, ali s hrvatskom državnošću nema veze – naglasio je Stazić. Njegov stranački kolega Saša Đujić osvrnuo se na obrazloženja Vladinog prijedloga u kojemu stoji da je 2002. izazvana zbrka i da 25. lipanj nije nikada zaživio dok 30. svibnja izaziva emocije.
- Mene zanima da li ove odluke donosimo na temelju povijesnih činjenica ili na temelju emocija? Kako ste mjerili te emocije i gdje - unutar HDZ-a ili unutar građana? Jer po toj logici možemo i 31. siječnja proglasiti blagdanom jer je to po procjeni psihologa najsretniji dan u godini – zanima Đujića.
HDZ-ov Tomislav Klarić uzvratio je kako je većina građana oduvijek 30. svibnja osjećala kao dan državnosti.
- Ono što boli one koje danas slušamo je što je tog dana na hrvatskom stijegu koji je svečano obješen ovdje u Zagrebu bio hrvatski povijesni grb, što je skinuta petokraka. 2001. su mijenjajući te datume htjeli poništiti sve to – drži Klarić, dok se njegov kolega Branko Bačić osvrnuo na kritike da se blagdanom proglašava dan HDZ-ove prve pobjede na izborima.
Da je HDZ htio svoju pobjedu na prvim višestranačkim izborima utvrditi kao Dan državnosti, onda bi to bio dan 22. travnja ili 6. svibnja kada je održan prvi i drugi krug višestranačkih izbora na kojima je HDZ pobijedio. A nije, nego je kao Dan državnosti utvrđen 30. svibnja i to je usklađeno s izvorišnim osnovama Ustava – pojasnio je Bačić.
Davor Ivo Stier dodaje kako je Ustav jasan, te tamo jasno piše "da na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava, hrvatski narod na prvim demokratskim izborima 1990. slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju samobitnost."
- Ja pitam da li netko ima problem s ovom ustavnom odredbom? Mislim da ne jer smo svi dali prisegu na taj Ustav – podsjeća Stier.
Čelnik HSLS-a Darinko Kosor najavio je da će njegov Klub zastupnika HSLS-a i HDS-a podnijeti amandman da Dan neovisnosti koji se dosad obilježavao 8. listopada ostane državni blagdan.
– Smatramo da je to, uz Dan pobjede, najvažniji svjetovni datum koji trebamo slaviti. To je dan kada se Hrvatska odcijepila od Jugoslavije i postala samostalna država. U ovom je prijedlogu Dan neovisnosti spušten na razinu spomendana i mislim da je to uvredljivo za hrvatsku povijest, za povijest Domovinskog rata i povijest stvaranja hrvatske države. Ako ovo ne bude usvojeno, HSLS neće glasovati za ovakav zakonski prijedlog – kazao je Kosor dodavši kako je ovo još prije tri mjeseca rekao predsjedniku HDZ-a.
– On mi je rekao da će se to vidjeti u pripremi, da postoje stručni timovi na čelu s akademikom Kusićem, koji su došli do ovog prijedloga. Meni je razumljivo zašto je ovaj prijedlog, želi se slaviti samo Dan državnosti, ali to nije povezano s hrvatskom poviješću. Hrvatska povijest vrlo je jasna, nemam ništa protiv Dana državnosti 30. svibnja, ali to je dan kada je konstituiran višestranački Sabor i samo to. Ne ulazim u političke aspekte zašto to netko predlaže, ali Dan neovisnosti je nešto puno više, tada je većinom saborskih zastupnika donesena odluka o odcjepljenju od bivše države. Amerikanci Danom neovisnosti slave odcjepljenje od Velike Britanije. Želim da dan kada je Hrvatska postala samostalna država bude blagdan i ne vidim nikakav problem u tome. Bilo je tako dosad i treba tako i ostati. Razgovarao sam i s većinom članova Kluba HDZ-a i svi se slažu da to treba biti blagdan. Imate i inicijativu Matice hrvatske da Dan neovisnosti ostane blagdan, takvu inicijativu braniteljskih udruga, čak i Katoličke crkve. O tome, dakle, postoji jedinstvo od ljevice do desnice i svih važnijih udruga hrvatskog društva. Nema razloga zašto bi dvoje troje ljudi koji su radili na pripremi ovog zakona, iz političkih razloga, taj datum spustili na razini spomendana – naglasio je Kosor.
Video: Sukob Marasa i Jandrokovića u Saboru
30.05. je Hrvatska iz kominističke diktature iskoračila u demokraciju i višestranačje. Da je to još mnogima u Hrvatskom Saboru žao i dan danas nažalost je vidljivo skoro kroz svaku raspravu neovisno od teme dnevnog reda !