Kada famozna Istanbulska konvencija bude upućena u ratifikaciju, u njoj će, prema sada dostupnim informacijama, biti jedna rezerva koja se odnosi na to da država neće plaćati odštete žrtvama nasilja, ali i prateća deklaracija u kojoj će se Hrvatska ograditi od pitanja roda i rodne ideologije. Ta deklaracija, doznajemo iz izvora bliskih Vladi, piše se u suradnji sa stručnim službama Vijeća Europe. Ti isti izvori tvrde da Hrvatska neće kopirati model Poljske koja je ratificirala konvenciju i onda u popratnoj izjavi konvenciji pretpostavila svoj Ustav, nego će to obrazloženje biti napisano u skladu s međunarodnim pravom.
Unutar gabarita
– Uz točno propisane rezerve koje se mogu staviti u zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije (a one se odnose na financije), postoji mogućnost da država uz konvenciju podnese i obrazloženje u kojem eksplicitno kaže što neće. A to će se u slučaju obrazloženja koje će napisati Hrvatska odnositi na pitanje roda. Na tom obrazloženju radimo, u kontaktu smo sa stručnim službama Vijeća Europe i iz Vijeća Europe zasad dobivamo pozitivne signale. S tim obrazloženjem ostat ćemo unutar dopuštenih gabarita – tvrde izvori bliski Vladi. Na pitanje ima li Vlada uzor u nekoj od zemalja koje su na takav način ratificirale Istanbulsku konvenciju, naši izvori kažu kako nijedna zemlja to još nije napravila onako kako to planira učiniti hrvatska administracija. Po tome ispada da ćemo dobiti Plenkovićev model ratifikacije Istanbulske konvencije. Iako je premijer najavio da će nacrt zakona o ratifikaciji te konvencije na Vladi biti za dva tjedna, obrazloženje uz Istanbulsku konvenciju još nije gotovo pa jasna informacija kako ono točno izgledati još ne postoji. Iz dosadašnje polemike i dvojbi koje su proizašle iz Istanbulske konvencije iskristaliziralo se da bilo kakve deklaracije uz Istanbulsku konvenciju nemaju baš nikakvo pravno značenje, nego služe za unutarnjopolitičku upotrebu te zemlje. Služe kao svojevrsno opravdanje zašto je zemlja ratificirala konvenciju koja, prema nekim tumačenjima, otvara pitanje rodne ideologije i svojevrsna su “psihološka” ograda, premda bez pravnog učinka, od pitanja te ideologije.
– Hrvatska neće svojim obrazloženjem izazvati reakcije koje je izazvala Poljska nakon što je u svojoj deklaraciji napisala da je poljski Ustav iznad Istanbulske konvencije te time izazvala otpor drugih zemalja. Namjera je da se mi u svojem obrazloženju pozovemo na vrijednosti koje zastupa hrvatski Ustav – tvrde naši izvori. Napominju da se obrazloženje radi u tišini kako bi se izbjegle tenzije. Nikakve deklaracije uz Istanbulsku neće odvratiti dio HDZ-ovih zastupnika da u Saboru budu protiv nje upravo zato što znaju da one nemaju pravni učinak. Ključno pitanje koje se sada postavlja među HDZ-ovcima jest to hoće li Plenković Klubu HDZ-a predložiti da glasaju po svojoj savjesti.
Tražit će da HDZ-ovci glasaju "za"
Odgovor na to pitanje sinoć je u intervjuu Novoj TV otklonio sam Plenković rekavši da će u ponedjeljak Predsjedništvu HDZ-a detaljno obrazložiti sadržaj konvencije i tražiti da je zastupnici podupru, no priznao je da nije siguran da će je podržati politički tajnik stranke Davor Ivo Stier za kojeg je rekao da ima tvrde stavove i da je uvjereniji u njen ideološki karakter. Za međunarodnog tajnika Miru Kovača rekao je pak da je ranije pozivao na ratifikaciju te konvencije. I sam Plenković je potvrdio da su provedene konzultacije s pravnim službama Vijeća Europe te da je on u kontaktu s glavnim tajnikom Vijeća Europe kako bi Hrvatska u svojevrsnoj interpretativnoj izjavi obrazložila pojedine aspekte te konvencije koji izazivaju sumnju kod onih koji joj se protive, i u HDZ-u i u javnosti. Za HDZ-ove partnere iz Hrasta koji neće podržati Istanbulsku i najavljuju referendum, rekao je da su se "ušušurali i više nego što treba".
Članovi Hdz postavite sebi pitanje kome vjerovati Stiru dokazonom katoliku i domoljubu kojem je Hrvatsk na prvom mjestu ili anemičnom, anacionalnom mezimcu odgojenom u partijskom duhu. Čovjeku kome štenge drže moralne vertikale Jandroković( čovjjek bez .....) Božinović( Mesićev šef kabineta)