Tko jači, taj kvači” – pod tim geslom, po svemu sudeći, snage bi uskoro trebali odmjeriti osnivači škola (jedinice lokalne samouprave, općine i gradovi. op. a.) i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak. Sve radi racionalizacije troškova obrazovnih institucija!
Drugim riječima, po smjernicama Ministarstva obrazovanja, novom mrežom osnovnih škola, čiji su temelji postavljeni prihvaćanjem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, od osnivača na razini Hrvatske, očekuje se da opravdaju rad škola s malim brojem učenika, svakako onih s manje od 150 učenika, kojih je u Hrvatskoj 174, kao i rad prekapacitiranih škola (takvih je 235) i donesu odluke koja će se obrazovna ustanova ugasiti, a koja će promijeniti status od matične, u područnu školu.
Osnivači financiraju škole
U trenutku kada osnivači, gradovi, općine, županije ministrici dostavljaju prijedloge i računaju koje su mi škole optimalne, a na temelju čega bi se trebala izraditi i konačna verzija mreže škola, već sada je poznato da bi po smjernicama ministrice Divjak, vrata samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji trebalo zatvoriti barem 16 škola jer imaju manje od 150 učenika, dok bi se taj broj na području Splitsko-dalmatinske županije odnosio na 22 škole koje bi morale promijeniti status – od matične u područnu školu.
I dok, u Ministarstvu obrazovanja uvjeravaju da im nije cilj zatvaranje škola, već uspostavljanje mreže optimalnih škola, koje podrazumijevaju rad u jednoj smjeni i maksimalnih 24 učenika po razredu, jasno je da ministrica Blaženka Divjak pokušava ono što za rukom nije pošlo ni jednom ministru prije nje. A gotovo svi su pokušavali u obrazovnom sustavu, pronaći prostor ušteda.
Budući da se škole financiraju iz proračuna osnivača, a političkim strukturama ne odgovara zatvaranje obrazovnih ustanova, naročito ne u manjim sredinama u kojima su okosnica okupljanja, niti je taj potez u skladu s nacionalnom politikom naročito u trenu velikog vala iseljavanja, Blaženka Divjak mogla bi se naći na vrlo skliskom terenu. Uštedu bi doduše u sustavu postigla izmjenom statusa – iz matične u područnu školu – jer bi tako uštedjela na plaći ravnatelja (koje uvijek imenuje osnivač, op. a.) čija škola mijenja status u područnu, kao i na plaćama tajnika, pedagoga i drugog osoblja, ali bi na listu viška ponovno dovela i učitelje, nastavnike i profesore, što se pak kosi s njezinim najavama da je sa svojom “Školom za život” napravila kvalitetne temelje za rad i vraćanje ugleda nastavnika. Štoviše, samo na primjeru Splitsko-dalmatinske županije u kojoj bi 22 škole promijenile status, to bi značilo višak od osamdeset obrazovnih djelatnika.
Sve će ovisiti o moći politike
– Svi ministri su pod argumentacijom ušteda pokušavali optimizirati škole, no niti jedan ministar nije se uhvatio u koštac sa zatvaranjem škola, naročito ne u manjim mjestima. Moramo biti svjesni da to neće bili lako provedivo, jer moramo uzeti i politički aspekt. Sve će ovisiti o moći politike, tko je utjecajniji zaštiti će škole – kazala je tako Sanja Šprem, predsjednica sindikata hrvatskih učitelja ističući da bi prenamjenom iz matičnih, u područne škole, došlo do poplave tehnoloških viškova.
– Ne znači da će škole koje imaju manje od 150 učenika prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice matična škola može postati područna, a sve će biti usuglašeno s osnivačima. U ovom trenutku prerano je govoriti o svim detaljima, s obzirom na to da je prijedlog Smjernica tek prezentiran osnivačima, a očekuje nas i javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Ističemo, u Smjernicama se ne nalazi prijedlog Mreže, već smjernice za osnivače vezano uz izradu nove Mreže – poručili su pak iz Ministarstva obrazovanja.
Ipak odgovora na pitanje zašto smo se najprije uhvatili u koštac s opremanjem škola za “Školu za život”, kupnjom različite opreme i dopustili školama, naročito manjima, da apliciraju za europski novac za različite obnove na školskim zgradama, a tek onda počeli raspravljati o mreži optimalnih škola i kalkuliranju koje bi od njih trebalo ugasiti ili im promijeniti status, nema.
VIDEO Prosvjed učenika srednjih škola "Klimatske promjene traže naše promjene":
