Vratiti obvezni vojni rok ili ne, polemika je koja se razbuktava u njemačkoj javnosti u posljednje vrijeme, posebice otkad je otkriveno kako su specijalne postrojbe Bundeswehra premrežene radikalnim desničarima.
Ministrica nije za obvezu
Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci iz službe je otpušten cijeli niz radikalno desnih ekstremista, među kojima su i visoki časnici KSK, postrojbe za posebne namjene. Ujedno, kod jednog od pripadnika ove elitne jedinice, koja se iskazala, između ostalog i hvatanjem visokih talibanskih zapovjednika u Afganistanu, i čije se djelovanje drži u potpunoj tajnosti, pronađen je i pravi arsenal oružja i eksploziva koji je bio namijenjen izvođenju terorističkih napada u Njemačkoj, mahom prema imigrantima.
Skandal je poprimio tolike razmjere da se razmatra i potpuno raspuštanje KSK, a povratkom obveznog vojnog roka “razblažio” bi se utjecaj ekstremne desnice u oružanim snagama.
Vojna povjerenica pri parlamentu, socijaldemokratinja Eva Högl (SPD), pokrenula je javnu debatu o ponovnom uvođenja vojnog roka koji je ukinut 2011. godine, no javnost je po ovom pitanju prilično podijeljena. Uostalom, i sama ministrica obrane Njemačke Annegret Kramp-Karrenbauer nije baš pristaša takvih planova. Svjesna je da nešto treba učiniti, no nije za uvođenje ponovnog obveznog vojnog roka. Umjesto toga, na umu joj je novi program radnog naziva “Jedna godina za Njemačku”. Riječ je o svojevrsnom proširenju programa dobrovoljnog služenja vojnog roka na kojem se danas temelje njemačke oružane snage. U ovome trenutku dobrovoljni vojnici služe između 7 i 23 mjeseca u oružanim snagama, za što dobivaju financijsku naknadu.
U novom programu, dobrovoljno služenje vojnog roka trajalo bi godinu dana, od čega bi prvih šest mjeseci prolazili temeljnu obuku u blizini grada u kojemu inače žive, dok bi drugih šest mjeseci proveli u nekoj od vojarni, ali na području “svoje” savezne države, ne napuštajući njene granice.
– Već dulje vrijeme razmišljamo kako zadovoljiti želje onih Nijemaca koji bi rado služili vojni rok, ali kojima je on, u sadašnjem obliku, pretjerano zahtjevan. Kako zadovoljiti želje mladih ljudi koji ne žele odlaziti predaleko od kuće kako bi odjenuli uniformu. S ovim programom mislim da uspijevamo naći rješenje – kaže ministrica obrane Kramp-Karrenbauer. No ovo nije zadovoljilo vojnu povjerenicu Högl koja i dalje smatra kako je ukidanje vojne obaveze prije gotovo deset godina bila prilično velika greška.
I Ukrajina napušta vojni rok
U ovome trenutku na području Europe samo Grčka, Finska, Švicarska i Austrija imaju obvezno služenje vojnog roka kao što je to bilo nekada u Jugoslaviji. Rusija, Poljska, Švedska, Norveška imaju sustav aktivnog regrutiranja, no manje od 20 posto mladih služi vojni rok. Čak i Ukrajina, na čijem području traju latentni sukobi, razmišlja o napuštanju obveznog vojnog roka.
Povratkom obveznog služenja vojnog roka Njemačka bi bila prva zemlja u Europi koja bi napravila “korak unatrag”, a to je korak na koji će se malo tko odlučiti. Jer uvođenje obveze, i to obveze koja traje godinu dana, i oko koje nema mogućnosti izbora, neminovno znači i gubitak glasova na izborima.
Ovo je prepoznala i njemačka opozicija koja se usprotivila ponovnom uvođenju vojne obveze.
– Desničarske ekstremističke ideje i desničari s terorističkim fantazijama ni najmanje nisu povezani s ukidanjem vojnog roka, već s odnosima u Bundeswehru koji to toleriraju već desetljećima – ustvrdio je vođa ljevice u parlamentu Dietmar Bartsch. S druge strane, zeleni tvrde kako ponovno uvođenje vojnog roka ne bi riješilo probleme desničarenja u vojsci, već samo potrošilo goleme ljudske i financijske resurse koji mogu biti usmjereni na puno bolje ideje i ciljeve.
Znači ne smije biti desničarenja u vojsci... A ljevičarenja smije? Jer prema podacima za prošlu godinu desničari uopće ne predstavljaju opasnost kakvom ju prikazuju. Najviše je uhićenih islamskih terorista, na drugom mjestu ljevičarskih terorista, a zanemariv broj desničarskih terorista.