Prošloga četvrtka, 8. listopada, bilo je točno 100 godina od potresa u Pokupskom. Taj se potres ne pamti na tome području jer nije bilo šteta. Ali znaju za njega svi geofizičari svijeta, sve generacije.
Taj potres omogućio je Andriji Mohorovičiću da, uspoređujući širenje udarnoga vala, kao dobar matematičar ustanovi da “nešto nije u redu”. Jedan se val kretao brzinom osam kilometara u sekundi, a drugi šest. Andrija Mohorovičić je izračunao da se brži val širio kroz posve drukčiji materijal i na većoj dubini od onoga koji se sporije širio i na manjoj dubini. Računica je pokazala da je taj prekid između dvaju materijala ispod Pokupskoga debeo 53 kilometra.
Epohalno otkriće
Taj Mohorovičićev izračun zapravo je otkriće o tome da Zemlja kao planet nije monolitna kamenita tvorba, nego se sastoji od slojeva vrlo različita sastava, od kojih je najtanji Zemljina kora, tlo na kojemu živimo. U koru su utočeni oceani. Danas se zna da je Zemljina kora debela u prosjeku sedam kilometara ispod dna oceana, a na kontinentima je debela samo 30-50 kilometara. Ona je najdeblja na Tibetskoj visoravni, 75 kilometara.
Zbog toga otkrića, koje je geofizičko koliko i astronomsko, Andrija Mohorovičić je, valjda samo s Albertom Einsteinom, najznačajniji prirodoslovni znanstvenik prve polovine XX. stoljeća. To je otkriće potpuno preokrenulo ciljeve istraživanja geofizičara i astronoma, koji su odjednom počeli zanimati za zamršenu unutrašnjost planeta.
Svjetske počasti
Andriju Mohorovičića svjetska znanost slavi kao diva znanstvenih otkrića, a u nas on nije ni približno poznat kao, ništa manje zaslužan, Nikola Tesla. Po njemu je taj prekid između kore i vanjskoga omotača Zemlje nazvan Mohorovičićev diskontinuitet, po čemu je to najveći objekt u Sunčevu sustavu koji je dobio ime po jednom čovjeku!
Po Andriji Mohorovičiću nazvan je i 51-kilometarski krater na udaljenoj strani Mjeseca, a 1996. godine asteroid 8422 nazvan je po Mohorovičiću. Sunce obiđe za pet godina i 38 dana. Po Andriji Mohorovičiću zove se u nas samo školski brod HRM-a. Geofizički zavod PMF-a ima sobu posvećenu velikom znanstveniku s izvornim instrumentima.
A. Mohorovičića svijet slavi kao znanstvenog diva
Potres kao otkriće
Zbog toga otkrića, koje je geofizičko koliko i astronomsko, Andrija Mohorovičić je, valjda samo s Albertom Einsteinom, najznačajniji prirodoslovni znanstvenik prve polovine XX. stoljeća
Komentara 1
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
da je bio srpskog podrijetla kao Tesla onda bi mi za njega znali jer bi ga pokušali prisvojiti na silu