Europska komisija zaprijetila je Hrvatskoj najstrožim makroekonomskim nadzorom koji EU ima na raspolaganju, no Hrvatska to još može izbjeći ako do svibnja pošalje nacionalni program reformi koji je dovoljno ambiciozan i uvjerljiv za Komisiju.
– Komisija očekuje da razina ambicije nacionalnog programa reformi odgovara ozbiljnosti makroekonomskih rizika koje smo naveli u upravo objavljenom izvješću o Hrvatskoj – rekao je upućeni izvor iz Bruxellesa, koji je želio ostati anoniman.
102 stranice izvješća
U tom izvješću, na 102 stranice, detaljno se obrazlaže na čemu Komisija temelji tvrdnju da su se u Hrvatskoj “znatno povećali rizici vezani uz slabu konkurentnost, goleme vanjske obveze i rastući javni dug, što je sve praćeno slabim upravljanjem u javnom sektoru”. Iz izvješća je jasno da Bruxelles nipošto ne smatra da je za razmjere krize u Hrvatskoj odgovorna samo ova vlada. “Dubina i trajanje krize otkrivaju strukturne slabosti koje su se gomilale tijekom prijašnjeg razdoblja ekspanzije (2002.-2008.)”, navodi se u izvješću. No, stručnjaci Komisije ocjenjuju da je ova vlada učinila samo “djelomičan napredak” u ispunjavanju ekonomskih preporuka koje joj je EU dao sredinom prošle godine. Smanjenje šansi za odlazak u ranu mirovinu navodi se kao primjer u kojem hrvatske vlasti nisu ništa učinile, a trebale su. Stručnjaci iz EK nisu oduševljeni ni nekim od najnovijih mjera hrvatske Vlade poput zamrzavanja tečaja švicarskog franka u anuitetima kredita.
– Ta će mjera pomoći građanima koji bi teško izdržali jačanje švicarskog franka i mi podržavamo taj aspekt. No, teret te mjere prelit će se na bankarski sektor, što može imati posljedice na buduće poslovanje banaka u kreditiranju stanovništva. Osim toga, takva mjera povećava pravnu nesigurnost jer je privremena i može utjecati na poslovno okruženje – objašnjava jedan izvor. Zaključuje se i da je “rigidno poslovno okruženje” usko grlo koje usporava gospodarski rast.
Sugovornici u Bruxellesu u neslužbenim razgovorima ostavljaju dojam da ovo izvješće tretiraju kao zvono na uzbunu, nakon kojega hrvatske vlasti trebaju ambicioznije krenuti u reforme i uklanjanje prepreka gospodarskom rastu.
Odluka u svibnju
U svibnju će Komisija odlučiti želi li zaista uvesti stroži nadzor i primorati Hrvatsku da napravi akcijski plan izlaska iz krize. Teoretski, kao krajnju mjeru u proceduri makroekonomskog nadzora Hrvatske, Komisija na raspolaganju ima i kaznu u obliku uskrate dijela novca iz strukturnih i investicijskih fondova EU.
– Radimo rezove i uštede, no Komisija želi ubrzati reforme. Svjesni smo da to moramo i vidjet ćemo koja su to područja, javna uprava, zdravstvo... Puno je posla ispred nas – komentirao je upozorenje EK ministar financija Boris Lalovac.
>>Grčić i Lalovac najavili "vrlo snažne reforme" do travnja
>>Europska komisija: Planiramo uvesti još stroži nadzor nad Hrvatskom!
...pa to nema ni Njemacka, jel tako Zoki ?