Nakon razdoblja od punih 30 godina negativnih priča o Viru, dok se stvarala loša percepcija o otoku, mi smo u vrlo kratkom vremenu uspjeli promijenili tu negativnu percepciju i postali smo prepoznatljivo mjesto po pozitivnim i dobrim stvarima, kazao je za Večernji list načelnik općine Vir Kristijan Kapović koji je uvjeren da će otok Vir postati prepoznatljiva destinacija ne samo domaćim nego i stranim turistima.
- Još samo trebamo otok komunalno i urbano ovpremiti i početi normalno živjeti - naglasio je Kapović, siguran da će Vir postati poznata destinacija diljem svijeta jer statistike pokazuju da je na dobrom putu.
Otok Vir jedinstven je u Hrvatskoj. S oko 25.000 vikendica, Zadarska županija vodeća je po njihovu broju u Hrvatskoj, a najviše ih je upravo na otoku Viru, simbolu divlje gradnje u Hrvatskoj. Ima ih oko 9000, odnosno ima oko 11.000 stanova. Iz godine u godinu otok Vir ruši turističke rekorde: od početka ove godine do 15. kolovoza na Viru je zabilježeno 1,323.223 noćenja domaćih i stranih gostiju, što je za 72,4 posto više nego lani u istom razdoblju ili 19,6 posto više u odnosu na rekordnu 2015. godinu! Turistički podaci otkrivaju još nešto; dok većinu drugih mjesta na Jadranu sve ozbiljnije obilježava trend tzv. city break destinacija, s većim brojem dolazaka i kraćim zadržavanjem, na Viru se gosti sve dulje zadržavaju.
- Kada je bivši ministar turizma Lorencin 2015. predstavio statistiku za prvih osam mjeseci, bili smo u kategoriji s Rovinjom i Porečom, Umagom i Dubrovnikom. Vir je bio peta destinacija u prvih osam mjeseci u Hrvatskoj po broju noćenja. To je izazvalo pravu senzaciju u javnosti, ali to se nije dogodilo slučajno. I ove godine smo se zadržali u tom elitnom klubu i ostali na sedmome mjestu, prema statistikama za prvih sedam mjeseci ove godine. Zadržali smo se među prvih 10 i plovimo tim uzburkanim vodama jako dobro - ponosno govori Kapović ističući kako je on na čelu skupine mladih ljudi koji žele napredak svoga mjesta i da napokon završe proces tranzicije iz maloga otočnog mjesta u gradić kojim će se svi ponositi.
- Završiti ovako priču s takvim teretom s kojim smo ušli u općinsku upravu, od crne rupe Jadrana i totalnoga nereda da dođemo u poziciju da o nama ministri turizma govore kao o prvacima turizma, to je izniman uspjeh. Ali mi smatramo da još ima prostora za napredak i da će u sljedećih 15 godina Vir tek pokazati što može - kazao je Kapović, koji, za razliku od mnogih svojih kolega načelnika i gradonačelnika koji se protive uvođenju poreza na nekretnine, smatra da je upravo to put prema boljem razvoju, ne samo za manje općine i gradove nego i za cijelu državu.
- Uvođenje poreza na nekretnine najavljuje se već 10 godina. Sada smo ušli i u pripremu za razvoj tog poreza. Obavijestili smo građane da će dobiti obrasce koje ispunjene trebaju vratiti. Sve općine i gradovi već intenzivno sudjeluju u pripremi za uvođenje poreza na nekretnine. Smatram da je to dobra stvar. Napokon će se uvesti red u financije. Svi pokazatelji govore da porez na nekretnine neće povećati iznos koji se plaća za komunalnu naknadu. Tko će plaćati više? Plaćat će oni koji imaju više nekretnina, a oni to plaćaju i danas ako su bili odgovorni građani Republike Hrvatske. Ako netko ima tri kuće, za jednu plaća komunalne naknade a druge dvije plaća kao za kuće za odmor, odnosno porez na kuću za odmor - objašnjava Kapović ističući kako je na Viru situacija dobra jer imaju riješene zemljišne knjige s obzirom na to da su bili pokusni projekt Republike Hrvatske od 1997. do 2003. pa su vlasništva kod njih čista.
- Pretvaranje komunalne naknade u porez zapravo olakšava financijsko upravljanje novcem kroz proračun. Komunalna naknada je bila strogo namjenski novac koji je, sukladno zakonu, bio ograničen na nekoliko stvari, na ceste, javnu rasvjetu, uređenje groblja, javnih površina. To je uzak dijapazon problema na koji se taj novac treba usmjeriti. Pretvaranjem te komunalne naknade u porez dopušteno je da ta lepeza ulaganja bude puno šira i taj novac možete onda transferirati ondje gdje su najpotrebniji. Komunalne prihode ne možete koristiti u gradnju vrtića ili škola, to je protuzakonito. Dok novcem dobivenim od poreza na nekretnine možete. Znači, zamjenom naziva prikupljeni novac možete trošiti u gradnju ili rekonstrukciju vrtića i škola. Uvođenje poreza na nekretnine olakšat će upravljanje javnim novcem - govori Kapović. Smatra da se oko toga digla prevelika graja i da neki političari pokušavaju na tome skupiti političke poene, dezinformiraju javnost i dižu je na potpisivanje neke peticije o raspisivanju referenduma a da ta javnost uopće ne zna što joj taj porez donosi ili odnosi.
- Javne su financije krivo postavljene u samom startu, od 1993. godine. Nije problem porez na nekretnine, već to što od 100 kuna davanja iz vaše plaće, u gradu Zagrebu završi 10 kuna, a 90 u proračunu Republike Hrvatske. Zagreb ima drukčiji status. Od mojih 100 kuna, samo pet kuna završi u općini Vir, a 95 kuna u proračunu Republike Hrvatske. I sada vas pitam, što vi imate od svojih 90 kuna koji završe u proračunu? Što vi kao građanin imate od tih 90 kuna poreznog novca? Nemate od toga ništa, imate samo od 10 kuna koji završavaju u kasi grada Zagreba. Od toga se renoviraju ceste, mijenja rasvjeta, grade se fontane, križanja…, vidite da se nešto napravilo. Tu je problem cijele priče oko porezne reforme u Republici Hrvatskoj. Mi smo rekli, još 1993. godine, u ratu, kada su se formirale općine, gradovi i županije, da je minimum koji će ostati na lokalnoj razini oko 25%, a da će s vremenom biti kao i s poreznim razredima u europskim zemljama. To je naš cilj, da dođemo do standarda Europske unije, a to je onda najmanje od 40 do 60%. U Austriji, Njemačkoj, Italiji i Francuskoj je 40%, a u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj 60%. Vidite da su najrazvijenije zemlje upravo Norveška, Danska i Švedska, jer u njihovim gradovima i regijama ostaje 60% novca od poreza. U tome je problem javnih financija u Republici Hrvatskoj, a ne hoćemo li uvesti porez na nekretnine ili ne - kazao je Kapović, kojega smo pitali i hoće li općina Vir, koja za porez na virske vikendice danas godišnje prikupi više od pet milijuna kuna, prikupiti još više novca u slučaju poreza na nekretnine.
- Imat ćemo jednake prihode jer ćemo minimalnim iznosom oporezivati vlasnike jedne nekretnine, a to će biti identično komunalnim naknadama, dok ćemo za vlasnike druge nekretnine imati drugu tarifu koja će biti identična našem porezu na vikendice. Znači, sve će ostati isto, samo će se drukčije zvati. Više neće biti porez na vikendice i komunalna naknada, već porez na nekretnine. Ali što je najvažnije, nama će u financijama biti puno lakše jer ćemo taj novac moći trošiti ondje gdje je prioritet, dok smo ovdje imali namjenski novac - ističe Kapović koji ne vjeruje da će premijer Plenković odustati od uvođenja poreza na nekretnine unatoč odgodi koju je dao zbog pritiska javnosti.
- Porez na nekretnine će sasvim sigurno biti uveden. Hoće li to biti 1. siječnja 2018., kako je bilo predviđeno, ili ne, to još nije definirano. Premijer Plenković je samo dao takvu izjavu, ali odluka o odgodi nije donesena. To je bila Vladina odluka i siguran sam da će premijer promijeniti svoju odluku o tome, jer to je svjetska praksa, pa i kod naših susjeda, u Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji, Austriji…, svuda se plaća porez na nekretnine – napomenuo je načelnik Kapović.
Podjele na otoku
Stanovnici Vira imaju podijeljeno mišljenje o porezu na nekretnine. Oni koji imaju stalni boravak i praktički žive na Viru, s odobravanjem gledaju na taj porez jer se visine iznosa koje plaćaju sada za komunalije neće mijenjati. Za razliku od njih, domaći vikendaši i vlasnici više nekretnina nisu zadovoljni takvim uvođenjem poreza na nekretnine jer će ih više koštati.
Sedamdesetogodišnji Josip, koji se prije pet godina, nakon odlaska u mirovinu, iz Zagreba preselio na Vir, kaže da je njemu svejedno plati li komunalnu naknadu ili porez na nekretninu ako je iznos isti.
- Na Viru smo zadovoljni i sretni. Prodao sam stan u Zagrebu i kupio ovdje veliku kuću. Da smo ostali u Zagrebu, komunalnu naknadu bismo zasigurno više plaćali nego što plaćamo ovdje - kaže Josip te ističe da je kod nas politika uvedena u svakodnevni život.
- Kakva god se odluka donese, bila dobra ili loša, političari se moraju oko toga natezati i svaditi, umjesto da ljudima objasne o čemu se zapravo radi. Svatko to tumači kako mu odgovara i diže tenzije, dok mi, obični ljudi, i oni koji su protiv i koji su za uvođenje poreza na nekretnine, baš i ne razumijemo detalje. Svatko se drži nekog političara i prikloni njegovu stavu bez znanja i razmišljanja svojom glavom - istaknuo je Josip, svjestan da račune, režije i komunalije treba platiti bez obzira na to kako se to nazivalo.
S druge strane, 45-godišnji Ivan, koji je svoju vikendicu prenamijenio u nekoliko apartmana, nije zadovoljan uvođenjem poreza na nekretnine.
- Do sada sam jedva preživljavao i zarađivao nešto od turizma. Puno smo ulagali i imamo puno izdataka. Budemo li morali platiti još i porez na nekretnine, neće nam se isplatiti raditi. To je jednostavno harač i pljačka - ogorčen je Ivan.
I dok su domaći podijeljeni oko uvođenja poreza za nekretnine, stranci, mahom Slovenci koji imaju vikendice na Viru, smatraju da je to sasvim normalno. Roko (35), koji na Viru ljetuje godinama jer su mu roditelji ondje sagradili vikendicu, ne vidi u porezu na nekretnine ništa sporno.
- Mi u Sloveniji već odavno plaćamo porez na nekretnine. Kakvi bismo bili ljudi da se ovdje protivimo nečemu što redovito plaćamo doma? To bi bilo licemjerje. Poštovat ćemo svaku odluku koju će donijeti hrvatska Vlada jer smo legalisti - naglasio je Roko.
Naime, otok Vir specifičan je po mnogočemu pa tako i po raznim socijalnim davanjima, potporama i programima. Tako je uvedena jednokratna materijalna potpora za novorođenu djecu u iznosu od 7500 kuna za prvorođeno dijete. Za svako sljedeće dijete iznos se povećava za 7500 kuna, pa taj iznos za peto dijete iznosi 37.500 kuna, odnosno obitelj s petero djece ukupno dobije 112.500 kuna.
Besplatni vrtić
Na području općine Vir djeluje Dječji vrtić „Smješko“ čiji rad potpuno financira općina, a što iznosi 30.000 kuna po djetetu godišnje. Djeci je osiguran potpuno besplatan boravak u vrtiću. Vrtić je 2001. godine pohađalo 11 djece, a 2013. već ih je bilo 72. Za učenike osnovne i srednjih škola općina osigurava novac za nabavu udžbenika i školskog pribora u iznosu od 1500 kuna po učeniku. Uz to se učenicima srednjih škola sufinancira prijevoz do škole. Također, studentima dodiplomskih i diplomskih studija osigurana je stipendija u iznosu od 1500 kuna mjesečno studiraju li izvan Zadarske županije, odnosno od 800 kuna studiraju li unutar županije i dodatnih 500 kuna mjesečno ako studijske godine završavaju s odličnim uspjehom. Time se želi poticati izvrsnost studenata. Nakon završetka studija pruža im se mogućnost obavljanja pripravničkog staža u općinskoj upravi i poduzećima u vlasništvu općine uz dohodak od 5700 kuna neto mjesečno za visokoobrazovane osobe, za razliku od države gdje taj dohodak iznosi 1600 kuna. Općina Vir isplaćuje i jednokratne materijalne potpore u obliku božićnice i uskrsnice svim umirovljenicima, otok Vir razvija se velikom brzinom i danas već ima 5000 stanovnika jer se brojni umirovljenici ali i mladi ljudi nastanjuju na otoku i već peti mandat zaredom daju podršku načelniku Kristijanu Kapoviću i zbog velikih financijskih potpora i socijalnih dodataka.
Nešto se previše piskara u zadnje vrijeme protiv inicijative referenduma, uzjogunili se domaći plaćenici koji su zaduženi u briselu za rasprodaju hrvatske i protjerivanje hr naroda. Mediji su dobili nalog da pišu za ovaj porez, zanimljivo svi koji pišu su vjerojaatno na plaćenoj listi države tj poeznih obveznika , dva lika nedavno u večernjem i jutarnjem iz ekonomskog instituta, državne agencije za uhljebljavanje, naravno plaćeni našim parama, zatim načelnik vira isto plaćen papreno našim parama , sad su i vidim drugi radnici u medijima dobili nalog da pišu o tome, dakle radi se o smišljenom planu stvaranja ozračja da je to nešto dobro. Samo se vidi da mediji i država nisu za narod, kao ni političari no to je svako znao ko ima dvije čiste u glavi, to je poticaj da idemo do kraja na referendum i da maknu šape od našega kad su već sve rasprodali ostalo.