U hrvatskim je rodilištima lani preminulo 199 dojenčadi, 37 više nego godinu prije, čime je stopa dojenačke smrtnosti porasla na 5,03 umrla na tisuću živorođenih, dok je prosjek EU četiri. Infekcije majke i općenito komplikacije u trudnoći koje su uzrokovale prijevremeni porođaj najčešći su uzrok smrtnosti u 2014. godini, kada je zbog toga preminulo ukupno 141 novorođenče.
Moraju ići u Ljubljanu
– Smrti zbog perinatalnih uzroka potrebno je istražiti dodatno, vezano uz patologiju u trudnoći i/ili na porođaju. Potrebno je provesti analizu učinkovitosti organizacije perinatalne skrbi, posebice u odnosu na mogućnosti liječenja djece vrlo niske i izrazito niske porođajne težine i kratkog trajanja trudnoće u centrima treće razine, uvesti organizacijska poboljšanja koja se odnose na regionalizaciju perinatalne zaštite radu preveniranja izbježivih smrti. Najviše dojenčadi zbog perinatalnih uzroka umire neposredno po rođenju, u prvom danu života, te bi osiguravanje brzog intenzivnog neonatalnog liječenja, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu, moglo dovesti do povoljnijih ishoda, kao što možemo vidjeti iz pokazatelja većine zemalja EU – objašnjenje je koje stoji u izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Kao primjer zemalja EU koje godinama imaju nisku dojenačku smrtnost u HZJZ-u navode Češku, Estoniju i Sloveniju, gdje je stopa 2,5. A upravo su u Sloveniji i upoznati s nesretnim brojkama u hrvatskim rodilištima zato što dio majki koje nose plod s teškim malformacijama, za koji je smrt očekivana u prvim danima života, u Hrvatskoj nemaju mogućnost pobačaja i zato odlaze u Ljubljanu. Prirođene malformacije, naime, čine drugi najčešći uzrok smrtnosti novorođenčadi u Hrvatskoj.
– Djeca s prirođenim greškama u razvoju, koja nemaju budućnost života, rađaju se i upisuju kao živorođena jer zakon to pitanje uopće nije regulirao. Tako da, ako žena nakon 28 tjedana, pa čak i nakon 22 tjedna trudnoće hoće pobaciti, mora ići i ide u Ljubljanu. Drugi je problem što se djeca s manje od 1500 grama težine rađaju u mjestima gdje im se ne može pružiti odgovarajuća skrb, što je često loša procjena onih koji vode takvu trudnoću i ne upute majke na vrijeme u odgovarajuću bolnicu – objašnjava dr. Milan Stanojević, pedijatar i voditelj neonatologije u Kliničkoj bolnici Sveti Duh.
I upravo su, kako je objasnio dr. Stanojević, na lošu procjenu i organizaciju upozorili i u svom izvještaju iz HZJZ-a, gdje stoji kako bi se “što veći broj novorođenčadi vrlo niske porođajne težine trebao rađati u ustanovama s potrebnim preduvjetima za intenzivno neonatalno liječenje”. Jer statistika kaže da se najveći broj smrti beba događa u najranijoj fazi života, odnosno u prvih sedam dana života. Uz odgovarajuću skrb zasigurno se broj takvih smrti može smanjiti. Lani je rana neonatalna smrtnost bila 3,1 na tisuću živorođenih, dok je, primjerice, u Sloveniji manja od jedne smrti, a u nizu zemalja kreće se od jedan do 1,5.
Nije standardizirano
– Mora se reći i da u perinatalnoj patologiji dosta toga nije standardizirano pa je i pitanje tko je kako koju smrt šifrirao, odnosno koji je uzrok smrti naveden. Najčešći su uzroci infekcije i problem je što perinatologija nije riješila smanjenje prijevremenih porođaja. Kod nas prijevremeni porođaji čine oko šest posto svih porođaja, dok ih je u EU oko deset posto. Kada bismo uspjeli smanjiti broj prijevremenih porođaja, možda bismo uspjeli smanjiti i perinatalnu smrtnost – zaključuje dr. Stanojević dodajući da Hrvatska ipak spada u zemlje niskog mortaliteta dojenčadi.
>>Beba rođena u helikopteru između Lošinja i Rijeke: 'Uspjeli smo na brzinu čestitati majci'
>>Trećina žena prvo dijete rađa između 30. i 34. godine
Iz znastvene literature je poznato da stopa smrtnosti beba ovisi djelomično o kvaliteti zdravstvene skrbi a djelomično o socioekonomskim pokazateljima, znači standardu života roditelja . Stoga je ovaj problem riješiv jedino ako se djeluje na oba faktora, na poboljšanje standardada obitelji i na poboljšanje zdravstvene skrbi. Puno je lakše i politički poželjnije reći uvest ćemo par mjera u zdravstvenu skrb štampati to po novinama i time smo riješili problem ali na žalost to nije tako. radi se o kompleksnom i financijski zahtjevnom problemu.