Zahvaljujući vama sutra će biti novi dan u Americi, obratila se Nancy Pelosi, zastupnica iz San Francisca, najvjerojatnija čelnica Zastupničkog doma, nakon što su demokrati na međuizborima osvojili većinu od 222 mjesta i time nakon osam godina prekinuli prevlast republikanaca u Kongresu.
Tako bi 78-godišnja zastupnica, pod čijom se paljbom znojio i bivši predsjednik George W. Bush (od 2007. do 2010. bila je šefica demokrata u Kongresu), postala i treća osoba po važnosti u Sjedinjenim Američkim Državama (nakon predsjednika i potpredsjednika), ali i netko tko bi mogao zadati poprilično glavobolje predsjedniku Trumpu. Pelosi je samo jedna od žena koje su zaslužne za pobjedu demokrata: najmanje 80 dama izabrano je za zastupnice u Domu, 69 ih je demokratkinja, a 27 novih lica u Kongresu. Možda se to Trumpu neće svidjeti, no ipak je u utorak navečer, nakon što je završila međuizborna bitka “plavih“ (demokrata) i “crvenih“ (republikanaca) za Kongres, čestitao na pobjedi Nancy Pelosi.
Predsjednik je razgovarao i s Paulom Ryanom, dosadašnjim šefom Zastupničkog doma, kao i s Mitchom McConnellom, republikanskim čelnikom u Senatu, te šefom demokrata senatorom Chuckom Schumerom. Naime, iako Amerikanci slave pobjedu demokrata, “plavi val“ nije uspio prevladati: republikanci su zadržali 51 mjesto u Senatu, a demokrati osvojili tek 46 mjesta na međuizborima održanim u utorak. O tome se oglasio i Trump na Twitteru nazivajući večer “iznimno uspješnom“, a po zlu za demokrate pošlo je kada su izgubili barem tri ključna mjesta u Senatu: kada je Beto O’Rourke, najveća zvijezda izbora koju je prigrlila i pjevačica Beyoncé, izgubio od Teda Cruza u Teksasu, Claire McCaskill izgubila je u Missouriju, a Joe Donnelly u Indiani.
Najposebniji izbori dosad
I u izborima za guvernere demokrati se nisu veselili koliko su očekivali: “pokupili“ su šest mjesta. Kao što se i očekivalo, Andrew Cuomo je izabran treći put na guvernersku poziciju u New Yorku, no zato je u Floridi izgubio Andrew Gillum, ljubimac demokratskih glasača koji je tijekom kampanje “zaratio“ s rasistima i neofašistima.
Izbori su u prvi plan izbacili novu političku zvijezdu, ujedno i najmlađu zastupnicu ikad u Kongresu: riječ je o Alexandriji Ocasio Cortez, 29-godišnjoj demokratkinji iz New Yorka, osjetljivoj na socijalnu nepravdu i učenici Bernieja Sandersa.
Po mnogočemu su posebni ovi “midtermsi“, koji se održavaju na polovici predsjedničkog mandata i zrcalo su Trumpove popularnosti među biračima. Pa krenimo redom: nikada se do sada nije odazvao toliki broj birača. Iako u SAD-u ne postoji izborno povjerenstvo, pretpostavlja se da je 38 milijuna Amerikanaca glasalo unaprijed, što je čak 40 posto više nego na međuizborima 2014. Prva birališta u utorak otvorila su se na istočnoj obali u državama Maine, New Hampshire, New Jersey, New York i Virgina, a zadnji su imali priliku glasati stanovnici Kalifornije i Aljaske.
Nikada na izborima nije bilo zastupljeno toliko različitih kandidata ni pripadnika manjina, a mnogi su od njih trijumfirali. No izgledalo je jučer da je poznata kandidatkinja za guvernerku Georgije Stacey Abrams ipak izgubila od protukandidata Briana Kempa (iako su se glasovi još prebrojavali). S druge strane, Ayanna Pressley postala je prva crna žena iz demokratskih redova koja će predstavljati Massachusetts u Kongresu.
Ovlasti Doma i Senata
Demokratkinje Sharice Davids i Deb Haaland postale su prve Indijanke izabrane u Kongres, a glasači u Minnesoti i Michiganu izabrali su svoje predstavnice, prve muslimanke u Kongresu: bivšu izbjeglicu iz Somalije koja je palestinskog podrijetla. Prvi otvoreno deklarirani homoseksualac Jared Polis zasjest će u guvernersku fotelju u Coloradu, a Greg Pence, brat američkog potpredsjednika Mikea Pencea, poznat po konzervativnim stavovima protiv pobačaja i za nošenje oružja, također je jedan od predstavnika u Zastupničkom domu. Naravno, iz redova republikanaca.
– Demokratski Kongres radit će na rješenjima jer nam je svima dosta podjela – odlučno je rekla Pelosi. Na rješenjima i mjerama morat će užurbano poraditi želi li da Amerika ponovo postane ujedinjena, a među prvim zadaćama su etičke reforme i izborne promjene. Naime, Zastupnički dom glasuje za nacrte zakona Bijele kuće pa se može očekivati da republikancima neće poći za rukom nova reforma poreza ili gradnja protuimigrantskog zida na meksičkoj granici (Trumpova najluđa ideja). Predsjednik će morati obuzdati svoju aroganciju i surađivati s oponentima ako želi postići potpisivanje zakona, a ponovo će se naći u središtu mnogih istraga: od porezne prijave, sukoba interesa do povezanosti s Rusima tijekom predsjedničke kampanje 2016., što bi moglo dovesti i do njegova opoziva. Tome se, doduše, protivila Pelosi ne želeći izazvati krizu u državi, no ako se nađu novi dokazi, jedno je sigurno: Trump će se dobrano znojiti na saslušanju pred Kongresom.
Jedina mu je svijetla točka prevlast u Senatu tako da i dalje može kontrolirati savezno sudstvo, kao i potvrditi nove političke namjesnike na čelnim pozicijama. Sve će se iskristalizirati od 1. siječnja 2019., kada stupi na snagu mandat novih predstavnika i kada uđu u političku arenu, a paralelno će i predsjednik Trump krenuti s predizbornom kampanjom za reizbor 2020.
trump je osvojio senat. za razliku od mnogih puno voljenijih predsjednika, on je zadržao jedan dom, drugi su gubili oba na sredini mandata. pelosi umišlja da će trumpa mučiti. prvo će je izvrijeđati, a onda staviti na mjesto koje onn misli da zaslužuje. trump je predsjednik. svi ostali su zastupnici.