U Saboru je danas započela rasprava o Vladinu Prijedlogu zakona o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa i to prema modelu da u saniranju šeta država sudjeluje sa 60% sredstava, lokalne zajednice s 20%, dok preostalih 20% snose sami vlasnici. Predstavljajući prijedlog zakona, zastupnicima se obratio premijer Andrej Plenković.
– Svi smo osjetili razornu i neukrotivu snagu prirode. Potres je odnio jedan mladi život, deseci tisuća domova su oštećeni, a brojni sugrađani nisu u prilici u svojim domovima živjeti kao do sada. Nakon potresa neuporabljivo je ili privremeno uporabljivo više od šest tisuća zgrada, među kojima i škole i vrtići. Uz brojne crkve i samostane, oštećena je i katedrala. Dogodilo se da je Zagreb postao jedini europski glavni grad koji je u posljednjem desetljeću pogođen potresom, a jedini u svijetu koji je pogodio i potres i epidemija koronavirusa. Građani su reagirali pribrano i dostojanstveno. U roku od sat i pol sastao se državni vrh. Odmah je bilo jasno da će obnova postati i ostati naša glavna zadaća u godinama koje su pred nama. Potreban je iznos od 86 milijardi kuna za obnovu, što je više od 60% državnog proračuna. Razmjeri štete nadilaze sve s čim smo se dosad suočavali. Zato smo pripremili hitne i kratkoročne mjere kako bismo zbrinuli sugrađane. Počeli smo raditi popis šteta te smo krenuli u izradu zakonskog okvira za obnovu. Zbrinuli smo obitelji koje su morale napustiti svoje domove. I za prve interventne mjere uložen je 141 milijun kuna – kazao je uvodno Plenković naglasivši kako je važno da taj zakonski okvir koji će Sabor, kako on vjeruje, usvojiti kroz dva čitanja, bude pravičan, provediv i da oko njega bude izraženo što veće suglasje. Premijer je pak posebno istaknuo kako će se, da bi se došlo do što boljeg zakona, slušati i savjeti oporbe.
– Naša je zajednička odgovornost da proces obnove realiziramo tako da Zagreb sutra bude sigurnije i ugodnije mjesto za stanovanje. Obnova treba biti prilika za dinamičniji rast grada. Ovo moramo pretvoriti u povijesnu priliku za Zagreb. Priliku da ga pretvorimo u metropolu 21. stoljeća, priliku za novi model razvoja te da se posvetimo ljudima kako bi se svi građani što prije mogli oporaviti od ove nedaće i opet gledati svoju perspektivu na vedriji način. Mi ćemo u raspravi pažljivo poslušati i razmotriti sve prijedloge oporbe. Ako ima kvalitetnih sugestija, mi ćemo ih prihvatiti. Vjerujem da nam je svima zajednički cilj da predloženi zakonski okvir unaprijedimo i usvojimo zakon koji će biti provediv i koji će garantirani dinamičan rad na obnovi – kazao je Plenković obvezavši se tako na suradnju s oporbom. Nastavio je kako je na temelju procjene i međunarodno priznate metodologije osiguran zajam od 200 milijuna eura koji će se iskoristiti za obnovu obrazovnih i zdravstvenih institucija te kao podloga za prijavu štete Europskom fondu solidarnosti, iz kojeg se može očekivati oko 500 milijuna eura.
– Pripremili smo hitne i kratkoročne mjere kako bismo zbrinuli najugroženije. Počeli smo izrađivati dokumentaciju za pomoć međunarodnih institucija te pripremali zakonski okvir. Za smještaj i prehranu oštećenih izdvojeno je 12 milijuna kuna. Vlasnici odnosno suvlasnici koji sami obnavljaju zgradu imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove. Tako se potiču građani da sami obnove kuće. Odluke o obnovi donosi Ministarstvo graditeljstva, a postupak pokreću upravitelji, odnosno vlasnik. Sve ostalo ide preko Fonda za obnovu – rekao je Plenković ističući da Zakon predviđa i isplatu novčane pomoći, umjesto same obnove kuće. No, pritom je naznačio da se dobivena sredstva neće odnositi na uređenje interijera već na konstrukcijsku obnovu objekata.
U svom govoru premijer je još naznačio da ovakav dugoročan zakon ne smije i ne može biti donesen na brzinu jer je ovo situacija bez presedana i zato se postupak i sama obnova trebaju voditi u "visokom suglasju svih dionika". Što se tiče preduvjeta za obnovu, a to je osiguravanje financijskih sredstava, premijer je obećao i to da će se pažljivo koristiti nacionalna sredstva i međunarodni izvori.
– Tu instantnih rješenja nema. Neće se obnoviti na brzinu. To nije moguće niti realno – naglasio je premijer.
Po završetku premijerova izlaganja Peđa Grbin uime SDP-a i Hrvoje Zekanović iz kluba Hrvatskih suverenista najavili su kako će podržati ovaj prijedlog Zakona u prvom čitanju, no istodobno će nastojati da se on doradi te u konačnici bude kvalitetniji, pravičniji i transparentniji. Marija Selak Raspudić upitala je pak premijera na koji će način garantirati transparentno trošenje sredstava namijenjenih obnovi. Premijer je obećao da će sve biti transparentno te da poanta obnove nije da se sve vrati u prijašnje stanje, već da ono što se sad napravi bude sigurno od potresa u budućnosti.
Lijepo je slušati kulturan, međusobno uvažavajuć i obazriv dijalog između vladajućih i oporbe. Nadam se da će tako cijeli novi mandat biti odrađen u solidarnom i prihvatljivom duhu.