Imperij uzvraća udarac, tako bi se mogle sažeti promjene referendumskih pravila i izbornog zakonodavstva koje planira Vlada, slučajno ili ne, nakon što su inicijativu za referendumom o izmjeni izbornih pravila pokrenule desne udruge okupljene oko Željke Markić.
U Sabor do konca rujna
Ministar uprave Lovro Kuščević potvrdio nam je da će Vlada do konca rujna u saborsku proceduru poslati izmjene Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe u sklopu kojih će se urediti i pitanje referenduma. Iako nam je Kuščević rekao da radna skupina radi na tim izmjenama, neslužbeno doznajemo da se planira uvođenje obveze objave donacija za (narodni) referendum, odnosno financiranje referenduma morat će biti apsolutno javno i transparentno, kao što je obveza i u slučaju političkih stranaka. Osim toga, prema izmjenama zakona, uvela bi se i prijava osobe odgovorne za organizaciju referenduma. U Ministarstvu uprave, dodao je Kuščević, razmišlja se i o objedinjavanju četiriju izbornih zakona (o parlamentarnim, lokalnim, predsjedničkim i euroizborima) u jedinstveni izborni zakon. Razmatra se i uvođenje jednog preferencijskog glasa na lokalnim izborima, kao što je to na parlamentarnima. Ali i uvođenje dopisnog i elektroničkog glasanja u dijaspori kako bi se biračima izvan granica RH olakšao pristup glasanju, za što će biti nužne promjene Ustava.
– Sve su te promjene na stolu, o njima ćemo razgovarati s našim partnerima, pa i o promjenama koje zahtijevaju izmjene Ustava. Vlada će uskoro donijeti odluku o promjenama izbornog zakonodavstva – rekao nam je ministar uprave. Premda su prema Vladinu planu zakonodavnih aktivnosti izmjene zakona o financiranju stranaka bile zaista planirane u trećem tromjesečju ove godine, izmjene referendumskih pravila koincidiraju s najavljenim referendumom inicijative “Narod odlučuje”, a te bi promjene mogle bi biti udarac toj inicijativi (dođe li do referenduma), ali i za sve buduće referendume jer će se točno znati tko financijski iza njih stoji, što je dosad bilo prilično tajnovito.
– I referendum je politička aktivnost pa treba biti reguliran zakonom koji pokriva to područje. Apsolutno sam za referendum kao oblik demokracije, ali ne podržavam ga s ovako postavljenim pitanjima inicijative “Narod odlučuje”. Hrvatska je dostigla zavidan stupanj zaštite nacionalnih manjina i zadaća je većine da štiti manjinu. Kad bi se na referendumu odlučivalo o pravima manjinskih zastupnika, oni, budući da su manjina, ne bi mogli zaštititi svoja prava. Kamo sreće da hrvatska manjina u Srbiji ima prava koja ima srpska manjina u Hrvatskoj – rekao je Kuščević za Večernji list. U sklopu Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe razmišlja se i o informatizaciji sustava za nadzor financiranja političkih aktivnosti, kao i referenduma, ali i tome da se odredi minimalni iznos sredstava koje je lokalna samouprava dužna osigurati političkim strankama, zatim kako regulirati novac koji ostaje nepotrošen u izbornim kampanjama...
Vlada ubrzava promjene
Na temu svih zakona iz domene Ministarstva uprave, ali i izbornih, kao i sustava državne uprave ministar Kuščević jučer je imao sastanak i s premijerom Plenkovićem. Vlada, posve je jasno, ubrzava promjene kao odgovor na pokretanje referenduma o promjeni izbornih pravila.
No Vlada, stječe se dojam, ipak ne kani ići u veće zahvate izbornih zakona poput prekrajanja izbornih jedinica (što zahtijeva i Ustavni sud od 2010. godine) ili povećanja broja preferencijskih glasova. Dapače, te je predložene promjene inicijative “Narod odlučuje” glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković nazvao slabljenjem političkog i stranačkog sustava...
Refererendum je cista prevara tajno dijeli zemlju na Josipovicevih 5 regija. Ako se bira 120 zastupnika u Sabor, 120 - 6 (manjinci) - 3 ("dijaspora") = 111. Ako je Zagreb cetvrtina svih biraca u Hrvatskoj: 111/ 4 = cca 28.. Preostalih 83 zastupnika bi se trebalo raspodijeliti na ostatak Hrvatske što znaci najviše još 5 izbornih jedinica (zbog onog "najmanje 15 zastupnika"). Kako je intencija prijedloga zakona da izborne jedinice budu nekakva cjelina, Zagrebacka županija, koja je prsten oko Zagreba morala bi biti zajedno sa Zagrebom. Iz toga slijedi: Dubrovnik i Dalmacija je jedna izborna jedinica, Istra, Primorsko-goranska i Licko-senjska druga, Slavonija treca. Ostaje sjevernozapadna Hrvatska, Karlovac i Sisak. Kako svaka izborna jedinica mora imati najmanje negdje izmedu 500 i 600 tisuca biraca!!!!!