Premijer Andrej Plenković predsjedava 15. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).
– Danas je prilika da rekapituliramo gdje se trenutačno nalazimo, što je pred nama, što još moramo učiniti, da malo čujemo od ministra financija i guvernera širi financijski i ekonomski kontekst u Europi i svijetu s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i rast cijena energenata, općenito inflatornih pritisaka kojih smo svi svjesni, ali Vlada na njih reagira, kao što znate, i nastoji suzbiti udar na standard građana i gospodarstva – rekao je premijer Andrej Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. ušla u europski tečajni mehanizam II.
– Hrvatska je radila na ispunjavanju akcijskog plana koji će u ovom dvogodišnjem periodu biti dovoljan da ispunimo sve kriterije. Danas ćemo imati prigodu vidjeti dizajn kovanice od jednog eura, nakon ponovljenog natječaja. Javnost će imati prigodu vidjeti i tu novu kovanicu – dodao je premijer.
Podsjetio je da je Vlada na sjednici 31. ožujka usvojila izvješće o ispunjenom akcijskom planu.
– Danas ćemo čuti nešto o provedbi nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom, to je zahtjevna logistička operacija koja zahtijeva puno novca. Uvođenje eura, uz članstvo u Schengenu, jedan je od dva strateška cilja dublje integracije u EU. To smo željeli kad smo podnijeli zahtjev za članstvo 2003. Postupno smo od 2017. radili na ispunjavanju kriterija, dolazimo u fazu zadnjih par mjeseci kad se taj cilj i realizira.
– Smatramo da ćemo od članstva u europodručju imati koristi, prije svega građani i gospodarstvo. Hrvatska je najeuriziranije gospodarstvo od svih članica EU izvan europodručja, ta činjenica je bitna. Depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama s valutnom su klauzulom u eurima, 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja.
Ministar Zdravko Marić sutra će u Saboru predstaviti drugo čitanje Zakona o uvođenju eura. Plenković je rekao kako očekuju izglasavanje zakona već krajem idućeg tjedna.
– Ispunili smo devet mjera u četiri područja, sve je to dobro poznato. Smatramo da će ovakav cjelovit pristup omogućiti i da se na razini europodručja provedu sve ključne odluke za naše članstvo, definirat će se konačni tečaj u srpnju, a od 5. rujna isticat će se cijene i u eurima i u kunama. Usvajanje eura trebalo bi stupiti 1. siječnja – podsjetio je premijer.
Plenković je zahvalio i čestitao autoru idejnog rješenja te autorima izvedbenog rješenja čiji su prijedlozi izabrani za nacionalnu stranu kovanice eura i centa.
– Mislim da je sada sve dobro prošlo. Hrvatska kuna s ovim dobiva novi život, novo ruho. Bit će dio eurokovanica koje će imati važan simbol hrvatske monetarne državnosti. Mislim i da su karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica jako dobro izabrani i da će Hrvatska na taj način biti prepoznata – rekao je premijer.
Guverner Boris Vujčić rekao je kako sve ide kako su planirali. Koordinacijski odbori su, kako je rekao, napravili sjajan posao.
– Popeglali smo sva otvorena pitanja, u hodu će ih još biti, za sada stvar ide po planu i vrlo dobro – rekao je Vujčić.
Viceguvernerka Ivana Jakir Bajo predstavila je kako će izgledati nacionalna strana kovanice eura.
– Devet članova žirija, naši poznati kipari, slikari, dizajneri, povjesničari umjetnosti. Oni su imali najteži zadatak od 135 prijedloga izabrati pet najuspješnijih, nakon toga Komisija za novac HNB-a rangirala je prva tri najuspješnija rješenja. Dobili smo pozitivnu obavijest Vijeća EU o odobravanju dostavljenog najuspješnijeg likovnog rješenja nacionalne strane na kovanici eura s motivom kune. U ovom natječaju tražili smo ne samo idejna, nego i izvedbena rješenja – rekla je viceguvernerka i predstavila najuspješnije likovno rješenje za motiv kune.
Fotelja u Briselu - strateški cilj.