Premijer Andrej Plenković odbacio je u srijedu u Hrvatskom saboru oporbeni prijedlog o pokretanju pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću poručivši kako Kujundžić, koji je "predano radio na osiguranju kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite", ostaje ministar u njegovoj Vladi.
Plenković je ustvrdio kako ministar odgovorno obavlja poslove iz svoje nadležnosti u zdravstvu i predano radi na mjerama da osigura održiv zdravstveni sustav koji će građanima omogućiti zdravstvenu sigurnost te dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Podsjetio je kako je njegova vlada poduzela niz koraka s ciljem modernizacije i unaprjeđenja hrvatskog zdravstva te je ostvarila značajan iskorak i stabilizirala zdravstveni sustav.
Napomenuo je i kako su naslijedili dug te je ustvrdio da se, dok se ne dosegne puni gospodarski zamah i poveća priljev sredstava u HZZO, neće moći osigurati potpuna financijska stabilnost sustava. Očekuje da će se ostvariti dugoročna racionalizaciju troškova te ističe kako su 2017. usmjerili dodatnih 1,3 milijarde kuna u zdravstveni sustav, smanjili obveze sa 8,2 na 7,8 milijardi.
"U 2019. osigurana su značajna sredstva za skupe lijekove odnosno 1,5 milijardi kuna. Veledrogerijama je nedavno isplaćeno 300 milijuna kuna dug za isporučene lijekove, od ukupno 500 milijuna koliko će vam biti isplaćeno do kraja godine", najavio je premijer Andrej Plenković.
Promjene u organizaciji zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna zdravstvena zaštita, jačanje preventivnih aktivnosti, razvoj učinkovitog sustava hitne medicine i stvaranje pretpostavki za učinkovitim upravljanjem ljudskim i drugim resursima te bolja zdravstvena zaštita pacijenata glavne su odrednice djelovanja ministra Kujundžića i cijele Vlade u toj domeni, poručio je.
Najavio je nastavak racionalizacije zdravstvenog sustava te iznalaženjem boljih rješenja za financiranje zdravstvenog sustava nastavak unaprjeđenja zdravstvene zaštite. "Ministar Kujundžić će u tome imati značajnu ulogu", poručio je Plenković.
Kujundžić: Ne dramatizirati stanje u zdravstvu
Ministar Kujundžić rekao je kako je Vlada od početka 2017. do danas povećala plaće za 18 posto,a u SDP-ovo vrijeme su smanjivane.
"Iz EU fondova izvučeno je maksimalno, 100 posto, odnosno 2,2 milijarde kuna i uloženo u hrvatske bolnice", naglasio je Kujundžić.
Napomenuo je kako trenutno u Hrvatskoj radi 15.300 liječnika i 31.000 medicinska sestra, što je nešto više nego 2015.
Prosjek liječnika u Europskoj uniji na 100.000 stanovnika je 350, a u Hrvatskoj je 340, poručio je Kujundžić pozvavši da se stanje u zdravstvu ne dramatizira.
Strenja: U bolnicama velikih gradova ravnatelji zbog nedostatka kadra zatvaraju odjele
Ines Strenja (Most) upozorila je da država i dalje ne plaća u potpunosti HZZO-u iznos predviđen člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te redovito svake godine od izlaska HZZO-a iz riznice ostaje dužna nacionalnom osiguravatelju između milijardu i milijardu i pol kuna neisplaćenih sredstava za zdravstvenu zaštitu. Ustvrdila je i da 30 posto građana plaćaju zdravstvenu zaštitu za 100 posto građana koji je koriste. "Jesmo za solidarno javno zdravstvo za koje se borimo, ali i da računica države prema zdravstvenom sustavu bude sukladna tome", poručila je.
Zdravstveni kadar, istaknula je, najvrjedniji je i nezamjenjivi resurs u zdravstvu, a njegov odljev neće se zaustaviti penalizacijom već poticajnim mjerama i stimulacijama za ostanak i u Hrvatskoj i u manje atraktivnim sredinama. "Sustavnim višegodišnjim zanemarivanjem rješavanja, nejednake regionalne raspodjele zdravstvenog kadra liječnika i medicinskih sestara, ne poduzimanjem mjera za njihov ostanak u Hrvatskoj te neuključivanjem svih dionika društva unatoč upozorenjima, doveo je sustav u situaciju da su i sada u bolnicama velikih gradova ravnatelji prisiljeni zatvarati odjele zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara što je prijašnjih godina bio slučaj samo za bolnice u malim sredinama", upozorila je Strenja.
HDZ-ov Željko Reiner istaknuo je kako Hrvatska izdvaja 7,4 posto BDP-a za zdravstvo u odnosu na prosjek EU koji je 9,9 posto. "U Hrvatskoj se za zdravstvo izdvaja 750 eura, a u Sloveniji oko 1.500 eura po glavi stanovnika, Češkoj 1.100 eura, Slovačkoj 970 eura. U Austriji se pak izdvaja 4.000 eura, ali hrvatsko zdravstvo nije 5 do 6 puta lošije", ustvrdio je Reiner. Uvjeren je i kako imamo odlično zdravstvo, iako za njega izdvajamo manje od većine zemalja EU. "To je stoga što imamo kvalitetne liječničke i medicinske sestre. Zdravstvo nam je puno bolje nego gospodarska snaga zemlje", ocijenio je Reiner.
Bivši ministar zdravlja Mirando Mrsić optužio je Kujundžića da je "politička kukavica", a on mu je odgovorio da nije bio u gimnaziji u partiji niti je bio šef partije na fakultetu i partijski kadrovik na Rebru. "U tome smislu jesam kukavica, a što se tiče medicine, vi znate gdje smo ja i vi”, uzvratio mu je Kujundžić.
HDZ-ov zastupnik Ivan Čelić rekao je kako nije uskraćena nijedna zamolba upućena prema Ministarstvu koja se odnosila na zapošljavanje medicinskih sestara i liječnika. Rekao je kako je hrvatsko zdravstvo jako dobro te da apsolutno ne stoje iznesene argumentacije da je situacija katastrofalna. Dodao je da problem s ljudima izvan velikih gradova postoji i u Njemačkoj.
- Dakle, ništa nova, s tim da mi nikad nećemo biti Njemačka, i ne trebamo ljude lagati - rekao je Čelić, koji se prisjetio i uspješne operacije razdvajanja sijamskih blizanaca i drugih operacija koju su izveli hrvatski stručnjaci.
- To vam je hrvatska medicina - poručio je.
Zastupnica Živog zida Snježana Sabolek rekla je kako Kujundžić "zaslužuje titulu ubojice hrvatskog zdravstva".
Stranački kolega Andrija Hebrang: Milan Kujundžić je ratni dezerter. Kujundžić ga tužio zbog te izjave i izgubio presudu.