Premijer Andrej Plenković obnovio je poziv papi Franji da posjeti Hrvatsku i izrazio nadu da će taj posjet biti realiziran u pravom trenutku iako Sveti Otac u pravilu odabire manje europske zemlje bez striktne katoličke većine, a glede kanonizacije kardinala Stepinca ključna poruka je "strpljenje".
"Zadovoljstvo mi je danas da smo bili primljeni kod pape Franje... Ja se nadam da će u pravom trenutku on doći posjetiti Hrvatsku", rekao je Plenković u izjavi za novinare nakon susreta s papom Franjom i vatikanskim državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom.
Nakon audijencije koja je trajala 22 minute, hrvatski premijer i Papa razmijenili su darove.
Premijer je darovao Papi raspelo "Raspeti Krist" Damira Mataušića i drugi svezak Beramskog brevijara napisan na glagoljici. Od Pape je dobio medalju s ključnim porukama solidarnosti i suradnje, te nekoliko knjiga – njegovih radova.
Na pitanje novinara je li se i ovaj put razgovaralo o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca, Plenković je rekao da je u kratkom razgovoru sa Svetim Ocem i kardinalom Parolinom spomenuta i ta tema.
"Pozicija vlade konkretno u ovom slučaju, a mogu reći i cijelog hrvatskog naroda, da su naša očekivanja i želje poznati, tu se ništa ne mijenja. Ono što očekujemo je da se cijela ta procedura kako i treba dovrši u okviru Katoličke Crkve. Poruka koju imamo je poruka strpljenje", kazao je.
Ekumenski i međureligijski dijalog bio je jedna od tema razgovora Plenkovića i Pape, osobito nakon dvaju važnih događaja održanih u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a: susreta s predstavnicima Vijeća biskupskih konferencija EU-a i Konferencije europskih crkava te Međunarodne konferencije "Ljudsko bratstvo – temelj sigurnosti i mira u svijetu" u organizaciji Lige muslimanskog svijeta, Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Hrvatske biskupske konferencije.
"Mislim da smo poslali poruku da kroz naše predsjedanje (Vijećem EU-a) ne samo da koristimo jako dobar model koji imamo u odnosu između hrvatskih vlasti i islamske zajednice u RH, nego mislim da taj model može služiti kao primjer i za druge europske države", istaknuo je Plenković.
Papa je Plenkoviću također darovao tiskani primjerak dokumenta koji je prije godinu dana potpisao sa šeikom Muhamedom bin Abdulom Karimom Al Isom, glavnim tajnikom Lige muslimanskog svijeta koji je bio u Zagrebu ovoga tjedna, što je dio međureligijskog dijaloga, važne poruke upućene prošle godine u veljači.
Razgovarali su i o temama u zajedničkom interesu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i Papine globalne uloge, osobito stoga što je Plenković došao u ovaj drugi posjet Vatikanu i u svojstvu premijera zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a.
Tu je posebice riječ o migracijama – kako spriječiti nezakonite i urediti zakonite, borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, demografskim izazovima u Europi te zajedničkim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.
Upitan je li bilo riječi o proširenju EU-a, s obzirom da je Papa bio u posjetu Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, premijer je kazao da je i ta tema bila dotaknuta, posebice u razgovoru s kardinalom Parolinom, te da im je rekao da će samit u svibnju u Zagrebu poslali snažnu poruku susjednim državama vezano uz europsku perspektivu.
"To nailazi na odobravanje jer dijelimo stav da samo agilnom politikom, aktivnim uključenjem možemo potaknuti reformske procese, dosegnuti i vrijednosti i standarde."
Plenković očekuje da se uoči samita riješi pitanje o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, osobito nakon jučerašnjeg izvješća i prijedloga Europske komisije o reformi metodologije pregovora.
Što se tiče BiH koja je također bila tema razgovora u Vatikanu, Hrvatska izrazito vodi računa o odnosima s tom zemljom, rekao je premijer, posebice o položaju Hrvata kao ravnopravnog, konstitutivnog naroda, kazao je. "Nailazimo na razumijevanje ovdje u Svetoj Stolici o toj temi".
Papa Franjo pokazao je mnogo puta svoju veličinu i ljubav prema onima koji često bivaju zapostavljeni, posjećivao je zemlje koje su često zapostavljene.. Treba dati punu podršku kako BIH, tako i Albaniji i Makedoniji da postanu dio solidarne europske zajednice