Da bez inovacija nema razvoja društva i gospodarstva, odavno je poznato svim razvijenim zemljama, kao što je poznato da je Hrvatska godinama po ulaganjima u istraživanja i razvoj na samom dnu Europe. No čini se da se Hrvatska s tim pitanjem odlučila uhvatiti u koštac i dati odgovore na pitanja što napraviti kad je riječ o razvoju industrije 4.0 (udruživanje proizvodnje s online svijetom), o najmodernijim tehnologijama, što s ulaganjem u obrazovanje i znanje... Jednom riječju, što napraviti kad je riječ o budućnosti.
Kako doznajemo iz više izvora, Vlada osniva Nacionalno inovacijsko vijeće koje će zajednički voditi Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a u kojem će kao članovi biti i drugi ministri, poput ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijele Žalac i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, ali i predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, sindikata, Hrvatske udruge poslodavaca...
Pet područja
Riječ je o tijelu koje bi konačno moglo promijeniti tmurnu sliku Hrvatske kada su u pitanju inovacije i koje će, kako su nam objasnili u Ministarstvu znanosti, pratiti izvršenje Strategije pametne specijalizacije te predlagati modifikacije iste te strategije. Inače, strategija je donesena za Vlade Tihomira Oreškovića, a definirala je najperspektivnije sektore koji su uz pomoć fondova EU trebali preporoditi hrvatsko gospodarstvo. Strategija se temelji na okupljanju kritične mase istraživača u znanstvenim institucijama i gospodarstvu koji su trebali zajednički raditi na istraživanju i razvoju radi postizanja istraživačke izvrsnosti i njezine komercijalizacije. Tadašnja je Vlada definirala i pet područja s najvećim potencijalom, a to su zdravlje i kvaliteta života, energija i održiv okoliš, transport i mobilnost, sigurnost te hrana i bioekonomija.
- To bi sve skupa, pojednostavljeno gledano trebalo značiti više novca iz strukturnih fondova za znanost, posebno high tech gospodarstvo povezano sa znanošću. Osobno bih volio vidjeti više stem projekata i projekata kakvih radi Mate Rimac. U konačnici možda bude i više tvrtki poput tvrtke Mate Rimca - kaže Tomo Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti.
U ovom trenutku podaci koji se tiču Hrvatske daleko su od željenih. Prema Bloombergovu inovacijskom indeksu za 2018. godinu, Hrvatska je iza svih zemalja Europske unije. A ta se ljestvica kreira prema podacima iz sedam kategorija – istraživanje i razvoj, proizvodnja i produktivnost, broj kompanija koje se bave viskom tehnologijom, razina visokog obrazovanja, broj istraživača, broj inženjera i broj patenata. Zato se osnivanje Vijeća može samo pozdraviti uz nadu da će tijelo doista i profunkcionirati.
Prvi sastanak u petak
Kako neslužbeno doznajemo, osnivanje i prvi sastanak bit će u petak, a prvi će Vijećem predsjedati ministar gospodarstva Darko Horvat. Bilo je prijedloga da Vijeće vodi premijer, no od toga se odustalo. Koliko promjena paradigme može promijeniti Hrvatsku, najbolje je objasnio profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Bojan Jerbić, inače jedan od glavnih tvoraca robota Ronne. Jerbić tvrdi da Hrvatska ima šanse za tehnološki razvoj, ali kako treba radikalne promjene, svojevrsni znanstveno-tehnološki „new deal“.
– Imamo fantastične istraživačke grupe diljem Hrvatske, ali mnoge nisu aktivirane u ukupan društveni razvoj, egzistiraju odvojeno. To je ono što nam nedostaje i što bi pokrenulo Hrvatsku. Za od 5 do 10 godina imali bismo fantastične rezultate. Stvorili bismo niz startupova, novih tehnoloških kompanija koje bi utjecale na one velike, stvorili bi se potpuno novi poslovi, nove ekonomske niše koje bi bile međunarodno konkurentne – rekao je Jerbić u intervjuu Večernjem listu.
Pogledajte video o vojnom avionu F-35:
Drago mi je što će izjave poput "imamo potencijala" postati nešto više od riječi i što će se konačno usmjeriti u nešto korisno. Hvala premijeru na preuzimanju inicijative i odgovornosti za lijepu našu!