Ubrzanje gospodarskog rasta u prvom kvartalu na 3,9 posto svrstava Hrvatsku među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenje investitora, priopćila je Vlada u srijedu.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 3,9 posto na godišnjoj razini. To je već 19. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to znatno brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,3 posto na godišnjoj razini. Rast od 3,9 posto najveći je još od četvrtog tromjesečja 2007. godine, kada je BDP porastao po stopi od 4,2 posto.
Prva procjena rasta BDP-a za prvi kvartal 2019. pokazuje znatno bolje ostvarenje u odnosu na očekivanja, jer je realna stopa rasta na godišnjoj razini od 3,9 posto osjetno viša od one u prvom prošlogodišnjem kvartalu od 2,5 posto, ističu u Vladi.
"Nakon izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ostvarenja proračunskog viška drugu godinu zaredom te vraćanja investicijske razine kreditnog rejtinga (Standard & Poor's), ubrzanje gospodarskog rasta u prvom kvartalu na 3,9 posto svrstava Hrvatska među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenje investitora. Ovo je još jedan poticaj da nastavimo predano raditi na trokutu uspješnosti koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja, što je dovelo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, koji su pridonijeli jačanju gospodarskog rasta'', izjavio je premijer Andrej Plenković.
Iz Banskih dvora ističu i da je izvoz roba i usluga također znatno doprinio dinamiziranju rasta BDP, jer je u prvom kvartalu prošle godine zabilježen njegov realan pad od 0,5 posto, a u prvom kvartalu ove godine rast od 4,6 posto. U vezi kretanja vrijednosti izvoza prema tržištu država članica EU-a ostvaren je rast oko 7,5 posto, a zabilježen je i dinamičan rast robnog izvoza prema trećim tržištima, poput zemalja CEFTA-e, EFTA-e ili pojedinačno prema Japanu i SAD-u što je dovelo do znatnog povećanja ukupnog izvoza od približno devet posto, ističu u Vladi.
Dodaju da je kod domaće potražnje istodobno nastavljen znatan rast, koji je također u znatnijoj mjeri premašio očekivanja te da su najvažniji čimbenici daljnjeg rasta osobne potrošnje nastavak rasta nominalnih (3,6 posto) i realnih (3,1posto) neto plaća, daljnja pozitivna kretanja na tržištu rada (broj osiguranika mirovinskog osiguranja je u prvom kvartalu povećan 2,2 posto), snažniji oporavak kreditne aktivnosti poslovnih banaka, smanjivanje PDV-a na pojedine prehrambene i neprehrambene proizvode te nastavak rasta investicijskih aktivnosti.
U Vladi ističu i doprinos ukupne industrije na dinamiku rasta BDP-a, odnosno rasta industrijske proizvodnje koja je prema kalendarski prilagođenim indeksima u prvom kvartalu rasla 2,7 posto, znatno više od prošlogodišnjih 0,3 posto, kao i porast građevinskog sektora te trgovine na malo.
Konkretni podaci iz prve procjene DZS-a za prvi kvartal pokazuju da je snažan utjecaj na ostvareni rast BDP-a imala osobna potrošnja, čiji je rast ubrzan s 3,9 posto u prvom kvartalu prošle godine na 4,4 posto, a radi se o kategoriji koja ima najveći udio u strukturi BDP-a, kažu u Vladi.
Velik utjecaj imao je i rast investicija u fiksni kapital, potpomognutih korištenjem EU fondova, a uglavnom se radi o prometnoj infrastrukturi, odnosno izgradnji željeznica, cesta i zračnih luka, čiji je rast ubrzan s prošlogodišnjih 3,6 posto, na 11,5 posto, što je najviša stopa rasta još od drugog kvartala 2008. godine, ističu u Vladi.
Zaključuju da je Hrvatska u prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarski porasla dinamičnije od prosjeka EU-a te je po stopi rasta Hrvatska bila među članicama kod kojih je došlo do najbržeg rasta BDP-a, a također je bila u grupi nekoliko članica čiji rast nije usporen u odnosu na prošlu godinu.
Je li Plenković isključen iz razmatranja za čelne dužnosti u EU jer je postao pregovarač EPP-a?
Uspjeh Plenkovićeve vlade najviše boli komunjarrsku gamad i njihove medije kao što je JRT koji skuplja mišljenja svakave gamadi kako bi od uspjeha stvorili neuspjeh. Ta gamad je bila znatno zadovoljnija kada smo svki dan tonuli u dužničko ropstvo, nizali kolaps, dugovi su svki dan rasli , mjesečno oko 3 milijarde.