Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović obratili su se javnosti u vezi s nastavkom mjera za očuvanje radnih mjesta zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa.
– Dana 29. veljače imali smo 1.542,328 osiguranika, a 15. listopada imamo 1.545,538 osiguranika, što je za 3219 osiguranika više. Do sada smo isplatili 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta, a kad se tomu pridodaju doprinosi, dolazimo do brojke više od 10 milijardi kuna – kazao je na početku konferencije premijer Plenković.
Istaknuo je kako je Vladin cilj da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja.
– Želimo omogućiti da se proširi opseg poslodavaca. Prva mjera odnosi se na kraće radno vrijeme. Do sada se odnosila na 50 posto, sada idemo na 70 posto. Smanjuje se potrebna dokumentacija, a mjesečna potpora radniku raste na 2800 kuna u odnosu na dosadašnjih 2000 kuna – kazao je premijer.
Drugu mjeru Plenković je nazvao i najvažnijom, a odnosi se na uvođenje stupnjevanja potpore sukladno padu prometa.
Tako će potporu od 2000 kuna po radniku dobiti poslodavac za pad prometa od najmanje 40 posto, potporu od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, 3000 kuna po radniku biti će za pad prometa od 50 do 55 posto. Tri i pol tisuće kuna dobit će za pad od 55 do 60 posto, dok će 4000 kuna po radniku dobiti poslodavci kojim je promet pao 60 i više posto. Na te iznose korisnici potpora oslobađaju se plaćanja doprinosa.
Novost je da se pad prometa od sada više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, već će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu s prometom u tim istim kvartalima 2019. kako bi slika bila realnija.
Iznimka će pritom biti sektori kojim je rad ograničen odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite kao primjerice usluge hrane i pića koji će imati mogućnost odabira što im je povoljnije, mjesečna ili kvartalna usporedba..
– Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac. To je trošak od 300 do 350 milijuna kuna. Temeljni cilj jest očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazove vezane uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od 7 milijardi kuna potpore. Do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2 milijarde – kazao je premijer.
Mjere bi trebale vrijediti od 1. listopada do kraja godine.
Ministar Aladrović rekao je kako će danas od sindikata zaprimiti prijedloge vezane uz otpuštanja te da je stav Vlade da oni koji otpuštaju radnike ne mogu biti korisnici potpora.
– Naravno, za one radnike za koje se mjera koristi ne može doći do otpuštanja. To je naš generalni stav. Nije bilo mnogo slučajeva u kojima su poslodavci primali potpore i otpuštali radnike. U tom slučaju potražuju se potpore te je dosad vraćeno 100 milijuna kuna HZZ-u – kazao je Aladrović, a na pitanje je li Vlada svjesna da je mnogim poduzetnicima jednostavnije uzeti mjere i poslati zaposlenike kući, rekao je kako oni koji ne obavljaju svoju djelatnost neće se moći koristiti mjerama.
Premijer Plenković komentirao je i sukob s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
– Spekulacije o nekakvom desnom krilu HDZ-a koje kuje plan da bi pokrenulo opoziv predsjednika nisu točne, da to odmah sasiječem u korijenu – rekao je te se osvrnuo i na situaciju s veledrogerijama i obustavu lijekova bolnicama i ljekarnama.
– Čuo sam se s ministrom Berošem. Sastanak je trajao gotovo sat vremena. Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima, katkada baš prije izbora. Na stolu je bila ponuda koja je bila moguća bez rebalansa. Nalazit ćemo rješenja kako da se osigura održiv sustav plaćanja. Zbog dugovanja prema veledrogerijama ne može doći do prekida cijepljenja protiv gripe – kazao je.
O ponovnom početku ovrha i kritikama kako ni Vlada ne ispunjava svoje obveze prema veledrogerijama rekao je kako je Ovršni zakon u prošlom sazivu Sabora bio u dva čitanja.
– Nakon konzultacija sa svima, nitko nije bio zadovoljan. Procijenili smo da je mudrije ne ići s izglasavanjem zakona već s izmjenama ovršnog zakona koje idu u korist dužnika – objasnio je premijer.
Upitan je i je li istina da Belje preuzima Meggle.
– Naravno da pratimo situaciju, nama je drago da je Fortenova grupa kroz Belje krenula u preuzimanje mljekare, nadamo se da će većina ljudi ostati na svojim radnim mjestima. Isto tako nadamo se i da će ostati tvornica u Kanfanaru. Strani ulagači u Hrvatskoj donose odluke na temelju rezultata, poslovnih planova, procjene, to je tržišna ekonomija – kazao je Plenković te se za kraj još jednom osvrnuo na koronavirus.
– Budimo odgovorni i vodimo računa oko zdravlja ljudi koji su oko nas. Nestašnim, lakonskim ponašanjem možemo učiniti štetu sebi i svojim bližnjima. Nije ovo stomatološki problem.
Dakle, uzeti novac u ime očuvanja radnih mjesta a onda otpustiti ljude ima svoje ime. To se zove pronevjera i za takvu rabotu se ide u zatvor. Ako sada nije vrijeme za uvođenje reda u državu, ne znam kada je.