Hrvatska još nije ni počela koristiti sredstva iz europskih fondova, a ministri već plaše narod da će ostati bez novca ako ne prihvate “ovo ili ono”. Porukom koja se svodi na parolu “ili privatizacija ili bankrot” prvi je počeo ministar financija Slavko Linić, a nastavio ministar prometa Hajdaš Dončić koji je ovaj tjedan kazao da će budući dotok eura iz Bruxellesa ovisiti o davanju autocesta u koncesiju.
Ni novo ni nepoznato
– Radi se o dosad nepoznatom pravilu koje se u posljednje vrijeme gura, a prema kojem će se države članice koje budu drastično odskakale od kriterija Maastrichta penalizirati oduzimanjem prava na povlačenje sredstava iz fondova EU – kazao je Dončić u intervjuu Globusu.
Pravilo nije ni nepoznato ni novo, s njime se, primjerice, Mađarska bori od 2004. godine. Do svibnja se 20 članica EU nalazilo u režimu smanjenja prekomjernog deficita jer su većim dijelom nakon 2008. godine prekoračile dopuštene okvire od 3 posto deficita i 60 posto javnog duga. Stroge mjere štednje dale su efekte u pet država te je za njih odluka ukinuta (očekuje se potvrda Vijeća ministara ovaj mjesec), a među njima su Italija i Mađarska. Malta se nakon kraćeg predaha ponovno vraća u loše društvo, a jedine članice EU koje se nisu nalazile u proceduri prekomjernog deficita, jer imaju zdrave javne financije, jesu Njemačka, Finska, Švedska, Luksemburg, Bugarska i Estonija.
Hrvatska se, kaže ministar financija, priprema na to da joj kao sedamnaestoj Europska komisija odredi proceduru za uklanjanje prekomjernog deficita, ali odluka se ne očekuje prije proljeća 2014. godine. Do jeseni bi i hrvatski statistički pokazatelji trebali postati konačni, i to ne samo za ovu nego i za protekle godine. U ovoj vladi tvrde da su pronašli 20 milijardi kuna dugova bivše vlasti koje su otplatili i, ako je to točno, taj će se dug prikazati kao deficit u godini u kojoj je nastao, a ne u kojoj je plaćen. No to je već priča o “kosturima iz ormara” za domaći teren, a Europskoj je komisiji potrebna revizija statističkih pokazatelja da bi dobila stvarno stanje i na osnovi toga odredila buduće poteze.
Od zemalja s prekomjernim deficitom očekuje se da godišnje smanje manjak za najmanje 0,5 posto BDP-a, što je u razdoblju recesije dodatni teret pa se i o tome kasnije vodi računa pri ocjeni uspješnosti. Ministar financija tako iz Bruxellesa poručuje da prije 2016. godine ne treba očekivati spuštanje deficita ispod 3 posto, što znači ili da je manjak bitno veći nego što se dosad tvrdilo pa će trebati više vremena za prilagodbu, ili da se iduće dvije godine ne očekuju oštre mjere štednje jer Vlada ulazi u drugu polovicu mandata pa će minuse radije pokrivati ubrzanom privatizacijom. No Europska komisija vrlo će brzo preuzeti status prije omraženog MMF-a budu li političari svaki svoj projekt predstavljali kao uvjet za povlačenje novca iz zajedničkih fondova. Unatoč nizu kontroverznih poteza mađarskog premijera Viktora Orbana koji su izazivali stalan revolt u Bruxellesu, Komisija se i prema Mađarskoj zadržala na razini prijetnji.
Primjer Slovenije
Slično kao i Sloveniji, koja je dobila dodatno razdoblje za prilagodbu i niz preporuka koje nova premijerka pokušava provesti, i u Hrvatskoj se problematizira stanje u mirovinskom i zdravstvenom sustavu te na tržištu rada, loše poslovno okruženje, slab napredak u restrukturiranju državnih poduzeća, visok udio sive ekonomije – sve odreda poslove koji ne daju isti financijski efekt kao i brza privatizacija.
– Po uzoru na Veliku Britaniju, prihode od koncesije trebalo bi voditi kao posebnu stavku proračuna i ograničiti da se sredstva mogu koristiti samo za smanjenje javnog duga. Inače će taj novac zbog izbora završiti na sve strane – kaže ekonomist Željko Lovrinčević.
>> Na rubu smo bankrota: 10 mlrd. kn deficita ispucano u pola godine
