Gotovo svaki peti stanovnik Hrvatske “povlači veze” u zdravstvenim ustanovama. Samci najmanje koriste veze kako bi dobili javnu zdravstvenu uslugu, a najviše oni u izvanbračnim zajednicama i braku te u kućanstvima s četiri i više osoba.
Veze najviše koriste građani od 45 do 54 godine, njih 20,8%, a najmanje građani od 65 i više godina (14,2%). Kad je riječ o regionalnim razlikama, točno petina stanovnika Istre, Primorja i Gorskog kotara “povlači veze” u zdravstvu, zatim 18,2% stanovnika Zagreba i okolice, a najmanje se vezama služe stanovnici Like i Banovine (14,1%) te Dalmacije (15,6%). To su neki od rezultata istraživanja “Rasprostranjenost i uzroci ‘povlačenja veza’ u hrvatskom zdravstvu” Josipa Franića s Instituta za javne financije Zagreb, objavljenog u posljednjem broju znanstvenog časopisa Društvena istraživanja.
Franić je istraživanje proveo na stratificiranom uzorku od 2000 građana u 110 naselja 2015., a u njemu se građane pitalo o korištenju veza u zdravstvu tijekom 12 mjeseci koji su prethodili istraživanju. Iako je polovica ispitanika navela duge liste čekanja kao opravdanje, istraživanje pokazuje kako iza ovakvih zloporaba sustava najčešće ne leži stvarna potreba, nego je riječ o obrascu ponašanja što ga osoba demonstrira i u drugim sferama života. Hrvatska ima i problem što je pri dnu EU liste u pogledu potrošnje na zdravstvenu zaštitu te što više od tri četvrtine ukupnih sredstava dolazi iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a tek trećina građana financira sustav, dok su ostali oslobođeni obveze plaćanja po raznim osnovama.
U tim okolnostima ne čude ni duge liste čekanja na zdravstvene usluge po kojima smo na europskom dnu. Najmanje 17% građana zatražilo je pomoć rodbine, prijatelja ili znanaca kako bi zaobišli formalne procedure u zdravstvu. Usto 1,6% ispitanika nisu dali konkretan odgovor jesu li koristili veze, a treba računati i s onima, navodi Franić, koji su to svjesno zanijekali. Žene nešto češće povlače veze u zdravstvu nego muškarci, pa je to priznalo njih 19,1% naspram 14,8% muškaraca. Također, kućanstva s četiri ili više osoba osjetno su sklonija povlačenju veza u zdravstvu (19,2%). I osobe u bračnim (19,2%) i izvanbračnim zajednicama (20%) češće koriste veze, dok su tome najmanje skloni samci (13,3%).
Kad se građane pitalo za razloge povlačenja veza u zdravstvu, njih 51,7% navelo je “dobivanje usluge bez čekanja”, 11,3% vezu je koristilo radi povećanja kvalitete usluge, a njih 10,2% zbog dobivanja bitnih informacija. Kad je riječ o onima koji su im pružali usluge preko veze u najvećoj je mjeri riječ je o bliskim prijateljima i rodbini. Preciznije, 44 % osoba obratilo se prijatelju za vezu u zdravstvu, dok je svaki četvrti slučaj povlačenja veza u zdravstvu podrazumijevao pomoć rodbine.
Zanimljivo je da je gotovo svaki peti ispitanik naveo kako mu je u tome pomogla osoba s kojom ne dijeli bliske društvene veze što pretpostavlja da je problem riješen uz pomoć posrednika, primjerice prijatelji prijatelja, navodi Franić. Najveći broj građana, 58,9%, verbalno je zahvalio pružatelju usluge, darom njih četvrtina (24,4 %), protuuslugom 9,6 %, novcem 1,5%, dok ih 5,6% ne zna ili odbija odgovoriti.
Obnova nakon potresa - godinu dana poslije
Veze u Hrvatskoj, i to ne samo u zdravstvu. Članak bi se mogao svesti na jednu rečenicu koja glasi; veze u zdravstvu i svemu ostalome, ne povlači smo onaj tko ih nema.