Papa Franjo u tradicionalnom govoru diplomatskom zboru na početku godine (susret je bio predviđen 25. siječnja, ali je odgađan do ponedjeljka 8. veljače) analizirao je razne krize, kao i međunarodne ugovore i naglasio kako je prošla godina ostavila u ljudima mnogo straha i teške gubitke.
Upotreba tehnologije je omogućila prevladavanje nekih ograničenja uvedenih zbog pandemije, kazao je Franjo i izrazio nadu u što skori povratak na prave susrete u prisutnosti osoba.
Govorio je o važnosti međunarodnih sporazuma i krizama koje su pogodile cijeli svijet. Nabrojio je krize od zdravstvene do ekonomske i političke, te naglasio kako je u ovoj novoj situaciji potrebno krenuti novim putem razvitka kako bi se stvorio ljudskiji, pravedniji, solidarniji i mirniji svijet.
Glede zdravstvene krize, papa je kako nas je pandemija postavila pred dvije dimenzije ljudske egzistencije: bolest i smrt. Pandemija nas je podsjetila kako svi imaju pravo na liječenje i kako nitko ne smije biti izostavljen od toga prava. Svaka osoba treba imati pravo na liječenje i lijekove, a znanstveni razvitak je omogućio mnogo brži dolazak do cjepiva protiv koronavirusa, kao i do učinkovite pomoći.
Citirao je engleskog pjesnika Johna Donnea koji je kazao kako ga “smrt bilo koje osobe smanjuje, jer sam dio čovječanstva”.
Glede krize okolice, papa je kazao je i Zemlja bolesna, te da je treba liječiti. Zagađenost utječe na zdravlje ljudi i stvorenoga, a klimatske promijene uzrokovale su mnoge katastrofe, kao što su bili požari u Australiji i Kaliforniji.
Restriktivne mjere, kao što je zabrana kretanja, uvedene zbog spriječavanja širenja koronavirusa izazvale su i ekonomsku i društvenu krizu, te pogodila najslabije. No, ta je kriza i prilika za promišljanje o novom odnosu između čovjeka i ekonomije. Potrebna je “nova kopernikanska revolucija” u kojoj bi se ekonomiju stavilo u službu čovjeka, a ne obrnuto. Ekonomija mora omogućiti da se živi, a ne da ona ubija, da uključuje, a ne isključuje, humanizira, a ne dehumanizira, da se brine o stvorenome, a ne da ga pljačka, kazao je Papa.
Glede političke krize, Franjo je kazao kako je ona postala evidentnija s pandemijom. Politička kriza umanjila je i demokratsku tradiciju, te su potrebne reforme. Ne treba se plašiti reformi iako one zahtjevaju i žrtvovanja i promijenu mentaliteta. Poželio je mir na ratnim žarištima, te vjerske slobode na svim dijelovima svijeta.
Citirao je i talijanskog pisca Dante Alighierija koji je poželio “udaljavanje od siromaštva onih koji žive u tom stanju i dovođenje ih do stanja sreće”. Na koncu je Franjo kazao kako 2021. ne smije biti gubitak vremena, već godina bratsva koja povezuje cijelu ljudsku obitelj.
