Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija trebale bi ojačati suradnju i ujediniti se u borbi protiv elementarnih nepogoda poput poplava, poručili su danas predstavnici nacionalnih parlamenata ove tri zemlje koji su se danas susreli u Zagrebu povodom jačanja suradnje zemalja u regiji unutar Parlamentarne skupštine OESS-a.
- Okupljamo u jednom teškom trenutku za naše tri zemlje, pored Srbije tu su BiH i zemlja domaćin Hrvatska, kada su naši građani suočeni s jednom elementarnom katastrofom, a to su teme na kojima trebamo uspostaviti čvršću suradnju jer upravo te prirodne katastrofe brišu granice između naših zemalja – rekla je voditeljica Izaslanstva Narodne skupštine Republike Srbije u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Dijana Vukomanović.
Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dodao je da nas ove "male poruke s neba tjeraju da razmišljamo zajedno kada je u pitanju suradnja u regiji". Ni njih dvoje niti predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko nisu željeli nagađati je se što moglo učiniti da bi se spriječili razmjeri katastrofe koje su prouzročile ove poplave u naše tri zemlje.
"U idućih 100 godina se ovo vjerojatno neće ponoviti"
- Kada su u pitanju elementarne nepogode onda je teško reći što se moglo, a što nije učiniti. To se uvijek može na miru poslije analizirati. Naravno, pametan čovjek misli unaprijed, ali nikada nije dovoljno pametan da ga priroda ne iznenadi. To je bilo i u ovoj situaciji. Nemam sve podatke, detalje katastrofe koja je zadesila i Hrvatsku i susjedne zemlje. Nadam se da će sljedeći period dati dovoljno elemenata da možemo ubuduće poduzeti sve kako bi smanjili rizike od ovakvih nepogoda – rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.
Dragan Čović iz Bosne i Hercegovine ustvrdio je da se vjerojatno u idućih sto godina neće ponoviti ovo što nas je sada zadesilo, jednako kao što nitko živući nije zabilježio kada se ovako nešto zadnji put dogodilo.
- To pokazuje da se mi moramo drugačije organizirati. Nagađati je li se moglo više učiniti mislim da nije pitanje koje bi trebalo otvarati nego kako zbrinuti svaku od obitelji koje su danas izložene, odnosno puno važnije čak i od toga je kako im sutra osigurati da se vrate u jedan normalan život... Ja sam siguran da što se tiče BiH, tu se ne možemo dijeliti jer je Sava sve povezala u jednom trenutku. Na područjima poput Žepča katastrofa se nije mogla predvidjeti – kazao je Čović te dodao da je teško takvu katastrofu zamisliti, a kamoli predvidjeti.
- Kada ovaj posao zbrinjavanja i sigurnosti ljudi ostavimo iza sebe onda se trebamo posvetiti analizi što napraviti ubuduće svi zajedno jer očito ovu rijeku treba ukrotiti za jedno duže vrijeme a to možemo samo svi zajedno. To je, ja mislim, jedan mega projekt jer vidjet ćemo, kada se zbroje štete, ne samo ljudski životi nego i ovo sve drugo što je bilo, da su to razmjeri koje evidentno ne može napraviti BiH, sigurno ne sama, a vjerujem ni Hrvatska pa ni Srbija – kaže Čović.
Treba djelovati preventivno
Dijana Vukomanović iz Srbije je pak dodala da je zadaća političara da brzo uče lekcije, a prva je zadaća da treba preventivno djelovati, odnosno što kvalitetnije graditi nasipe.
- Lekcija broj dva je da se ne može kriviti samo središnja državna vlast jer i lokalna samouprava treba koristiti namjenski sredstva koja su usmjerena za čišćenje i redovno održavanje kanala. Treće pitanje je globalno, to je pitanje klimatskih promjena, mi vidimo da je tako na svim kontinentima. Ovo je jako bolna lekcija plaćena i ljudskim životima i velikim materijalnim razaranjima, ali istovremeno i lekcija koja ujedinjuje i koja govori da će ključna politička agenda u ovom 21. stoljeću biti borba za hranu i borba za energiju jer upravo je to uz ljudske živote najviše ugroženo – kazala je Vukomanović zaključivši kako je to tema koja će sigurno doći na političke agende u svim zemljama kao prioritet.
Komentirajući najavu premijera Zorana Milanovića da će Hrvatska od EU tražiti pomoć i za Srbiju i BiH, Leko je rekao da će Hrvatska tražiti pomoć jer je članica, a “za susjede ćemo tražiti jer smo jako povezani posebno kada je riječ o prirodnim katastrofama ili elementarnim nepogodama”.
"To je katastarski pogled na stvar, a mi imamo međudržavni pogled na stvar"
Novinari su iskoristili priliku i da predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića pitaju kako komentira izjavu direktora crnogorske Uprave za nekretnine Dragana Kovačevića koji je rekao da je Prevlaka ničija zemlja.
- To je katastarski pogled na stvar, a mi imamo međudržavni pogled na stvar. Hrvatska i Crna Gora se dogovaraju o tom pitanju, postoji zajedničko povjerenstvo i suradnja dva ministarstva vanjskih poslova. Takve izjave postaju dio pregrijanih političkih obraćanja, a ne rješavaju problem. Mi smo već ušli u zrelu fazu rješavanja tog problema stalnim kontaktima i dogovorima i želimo otići korak dalje – pokazati da se takva pitanja mogu riješiti bilateralnim dogovorom i dati primjer za mnoga slična otvorena pitanja u regiji, tako da izjavu jednog državnog službenika ne bih smatrao relevantnom za jedan uspješan proces po atmosferi, argumentaciji koja se iznosi i po metodologiji koja se primjenjuje, a to je da je rezultat ono što će će kvalificirati čitave aktivnosti, a ne usputni komentari ili kratkoročne političke dobiti – odgovorio je Krivokapić.
>>Evo kako možete pomoći žrtvama poplava. Najpotrebnija je voda!
>>UŽIVO Situacija u Slavoniji i dalje ozbiljna. Stožer: Ako treba, evakuirat ćemo i prisilno!
pametan misli unaprijed, ali ne i naša vlada