U posljednjih desetak godina u padu je broj hospitalizacija građana koji su završili u bolnici zbog reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe, uključujući i posttraumatski stresni poremećaj. Tijekom 2017. godine evidentirano je 2347 slučajeva (1589 muškaraca i 776 žena), što je gotovo tri puta manje od rekordne 2007. godine, kad ih je zabilježeno čak 6251 (5482 muškaraca i 770 žena). Usporedbe radi, 1995. godine, kad su ti poremećaji uvedeni kao nova dijagnostička kategorija, zabilježena su 1642 slučaja. Kod muškaraca je uočen izraziti porast stope hospitalizacije do 2007. godine, kad počinje znatno opadati, dok je kod žena registriran kontinuirani blaži rast.
Podaci su to koje je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo u publikaciji “Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj”, u kojoj su obuhvaćene analize za 2016. i 2017. godinu. U ukupnom bolničkom pobolu mentalni poremećaji sudjeluju sa šest do sedam posto, s time da je najveći broj pacijenata u dobi od 20 do 59 godina, dakle u radnoaktivnoj dobi. Te 2017. registrirano je ukupno 38.007 hospitalizacija zbog raznih mentalnih poremećaja, a oni uzrokovani alkoholom bili su vodeća dijagnostička kategorija s udjelom od 18,1 posto.
Prema spolu, kod muškaraca je na prvom mjestu alkohol, a kod žena depresivni poremećaji. Posljednjih desetak godina bilježi se pad broja pacijenata koji u bolnicu dolaze zbog alkohola, sa 174 hospitaliziranih na 100.000 stanovnika 2010. godine na 170. Samoubojstva su dugo bila vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda u Hrvatskoj, s udjelom oko 30 posto, no posljednjih nekoliko godina nalaze se na drugom mjestu, iza padova. Najviše ih je bilo 1987., čak 1153, a onda 1999. počinje trend pada.
Prije dvije godine evidentirano je 635 slučajeva (476 muškaraca i 159 žena). Najčešći način izvršenja u 62 posto slučajeva za oba spola je vješanje. Usporedbe smrtnosti zbog samoubojstava pokazuju da između županija postoje znatne razlike. – Pojedine županije priobalnog dijela bilježe znatno niže stope od pojedinih županija kontinentalnog dijela Hrvatske. U usporedbi sa susjednom Slovenijom i Mađarskom bilježe se niže stope, a od Austrije više – analizirali su u HZJZ-u. Među županijama najveću stopu smrtnosti od samoubojstava imaju Koprivničko-križevačka (32,1) i Krapinsko-zagorska (31,7), a najmanju Splitsko-dalmatinska (8).
Pogledajte video o simptomima koji će vam otkriti imate li problema sa srcem
Oboljeo od alkohola... Pa to je skoro gadno kao oboljeo od nepismenosti...