Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je na Pantovčaku u prisutnosti savjetnika predstavila prijedlog mjera populacijske politike nakon što je Vlada odbila zajedničku sjednicu na gorući problem demografije.
Ključne mjere koje je predsjednica predložila nisu samo mjere obiteljske politike, nego i gospodarske, mjere useljavanja, mjere za rješavanje problema blokiranih građana i praktički ulaze u sve segmente društva i države te je za njih potrebna suradnja vlasti, opozicije, gospodarstvenika, ali prije svega i rebalans proračuna.
Predsjednica je jučer ponovno predložila da se osnuje zasebno ministarstvo demografske revitalizacije ili, ako to nije moguće, da potpredsjednik Vlade s užim timom suradnika radi na revitalizaciji zemlje te, treću varijantu, da se osnuje ured Vlade za demografsku revitalizaciju, a to potonje imao je Izrael.
Doprinos javnoj raspravi
– Ostati ravnodušan na činjenicu demografskog nestajanja Hrvatske značilo bi odustati od budućnosti. Provedba ovih mjera ima svoju cijenu, ali neprovedba ovih mjera ima još veću cijenu. Vodi nestanku hrvatske države i hrvatskog naroda u ne tako dalekoj budućnosti – kazala je predsjednica ponavljajući da je Hrvatska u izvanrednom demografskom stanju i da su mjere koje predlaže doprinos javnoj raspravi svih dionika društva i države. Demografija je, naglasila je, dio razvojne, a ne socijalne politike, zato ne treba čuditi što je ponovno predložila osnivanje zasebnog ministarstva za demografsku revitalizaciju, a što su ranije tražili i svi demografi. Upozorila je da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika i kako će, prema projekcijama, do 2051. izgubiti 1,1 milijun stanovnika te da će tada broj mladih do 14 godina biti manji čak 41,9%, dok će se broj građana u radnoaktivnoj dobi uz ovakve trendove smanjiti za 36,5%, a broj starijih od 65 godina samo će se povećavati.
U toj je situaciji, jasno je, kazala je, neodrživ mirovinski sustav, a kamoli tržište rada. Zato je na pitanje o cijeni provedbe mjera uzvratila protupitanjem: “Koliko košta budućnost?”
A mjere populacijske politike koje je jučer predložila su gospodarske, mjere obiteljske politike, mjere useljavanja te mjere za rješavanje problema blokiranih građana. Kad je riječ o gospodarskim mjerama, navela je da je porezna reforma ključ svega, da treba smanjiti troškove rada i povećati neto plaće, zatim da treba reformirati javnu upravu da bude uslužni centar građanima i društvu umjesto da djeluje kao represivni aparat i provesti punu digitalizaciju javne uprave. Među gospodarskim mjerama, među ostalim, istakla je i da je nužno usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama modernog gospodarstva.
Naglasila je i da je ljudski kapital najvredniji kapital svakog društva i da to razvijena društva znaju. Što se tiče mjera obiteljske politike s pronatalitetnim učinkom, predložila je da se delimitiraju rodiljske i roditeljske naknade za drugih šest mjeseci, da naknada za drugo i svako sljedeće dijete bude – 20 posto prosječne plaće, doplatak za svako dijete, da svako dijete ima pravo na vrtić te na produženi boravak i besplatni prijevoz u školu. Istakla je i važnost dostupnosti zdravstvene zaštite te obitelji prijateljskih poduzeća koja bi nudila dodatne mjere i olakšice za obitelji s djecom. Sva istraživanja, naglasila je, i kod nas i u svijetu pokazuju da obitelji žele imati veći broj djece, da nije problem u tome što žene ne žele rađati, a kod nas najčešće imaju jedno dijete zbog nerazmjera između želja i financijskih mogućnosti te otegotnih radnih okolnosti.
Loša opća klima
Među mjerama za useljavanje, koje će Hrvatskoj biti nužne, naglasila je da je nužno vratiti dio našeg iseljeništva, izmijeniti Zakon o hrvatskom državljanstvu kako bi ga dobili potomci treće i četvrte generacije naših iseljenika, ali i da je nužno ciljano useljavanje i drugih useljenika u skladu s potrebama našeg tržišta rada i onih koji će se najbrže integrirati u hrvatsko društvo. Među mjerama za rješavanje problema blokiranih navela je da ovršni postupak treba vratiti u nadležnost sudova i isključiti posrednike koji generiraju troškove, zatim ograničiti zatezne kamate da ne nadmašuju glavnicu, preispitati zakonitost, regulirati rad tvrtki za naplatu potraživanja, izmijeniti Zakon o stečaju potrošača, uvesti institut apsolutne zastare. Predsjednica je istakla da predloženim mjerama želi potaknuti javnu raspravu o žurnoj potrebi rješavanja demografskih problema jer dosadašnje parcijalne mjere nisu dovoljne.
Upozorila je da se od 2013. do 2017. godine iz Hrvatske iselilo 230.000 ljudi, a lani, prema procjenama struke i podacima zemalja u koje su se naši građani uselili, 80.000 ljudi. Uzroke iseljavanja, kazala je, treba tražiti u općoj društvenoj klimi, stanju gospodarstva, odnosno nezaposlenosti građana ili malim plaćama, neplaćanju prekovremenih sati, subjektivnim razlozima, problemu blokiranih građana.
Digitalizacija državne uprave ne mora značiti otkaze
Mladen Novosel, Savez samostalnih sindikata
Reforma državne uprave trebala bi podrazumijevati da je uprava dostupnija građanima. No, u državnoj upravi ima najviše političkog uhljebljivanja. Sama digitalizacija neminovna je, no ne može ona zamijeniti živog čovjeka.
Anka Mrak-Taritaš, predsjednica GLAS-a
Popis mjera koje predlaže predsjednica popis je lijepih želja osobe koja nema ni ovlasti, a ni odgovornosti za provedbu svih nabrojenih mjera. Ovo je dio predsjedničke kampanje Kolinde Grabar-Kitarović.
Krešimir Sever, Nezavisni hrvatski sindikati
Reforma, digitalizacija državne uprave znači poboljšanje usluge, a ne mora značiti otkaze. No, suština svih mjera trebaju biti kvaliteta i stalnost posla te dobro plaćeni radnici. To će onda ljudima dati volju za stvaranje obitelji.
Davor Bernardić, predsjednik SDP-a
Jedina istinska demografska mjera dobro je plaćen posao, sve ostalo je prodavanje magle. Cilj nam je zaustaviti iseljavanje i potaknuti pronatalitetnu politiku, i jedino je SDP ponudio konkretne mjere o kojima se vladajući nisu izjasnili.
Predsjedničine mjere
1. Gospodarske mjere – Reforma javne uprave
Smanjiti troškove rada – povećanje neto plaća, reforma javne uprave tako da služi građanima i prestane biti represivni aparat, usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama privrede
2. Mjere obiteljske politike – 20% prosječne plaće za dijete
Delimitirati roditeljske naknade za drugih 6 mjeseci, naknada za drugo i svako sljedeće dijete – 20% prosječne plaće, vrtić za svako dijete, besplatan prijevoz za školarce...
3. Mjere useljavanja – Povratak našeg iseljeništva
Izmjene zakona tako da državljanstvo može dobiti 3. i 4. generacija iseljenika koja ne zna hrvatski jezik i useljavanje drugih sukladno potrebama tržišta rada
4. Mjere za blokirane – Isključiti iz postupka bilježnike
Ovršni postupak vratiti u nadležnost sudova, isključiti iz postupka javne bilježnike i Finu, ograničiti zatezne kamate da ne premašuju glavnicu, uvesti institut zastare
5. Ured za revitalizaciju – Izravan angažman Vlade
Osnovati Ministarstvo za demografsku revitalizaciju ili da potpredsjednik Vlade s užim timom radi na revitalizaciji ili osnovati Ured Vlade za revitalizaciju
Pratite nas
