Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jučer je na Pantovčaku u prisutnosti savjetnika predstavila prijedlog mjera populacijske politike nakon što je Vlada odbila zajedničku sjednicu na gorući problem demografije.
Ključne mjere koje je predsjednica predložila nisu samo mjere obiteljske politike, nego i gospodarske, mjere useljavanja, mjere za rješavanje problema blokiranih građana i praktički ulaze u sve segmente društva i države te je za njih potrebna suradnja vlasti, opozicije, gospodarstvenika, ali prije svega i rebalans proračuna.
Predsjednica je jučer ponovno predložila da se osnuje zasebno ministarstvo demografske revitalizacije ili, ako to nije moguće, da potpredsjednik Vlade s užim timom suradnika radi na revitalizaciji zemlje te, treću varijantu, da se osnuje ured Vlade za demografsku revitalizaciju, a to potonje imao je Izrael.
Doprinos javnoj raspravi
– Ostati ravnodušan na činjenicu demografskog nestajanja Hrvatske značilo bi odustati od budućnosti. Provedba ovih mjera ima svoju cijenu, ali neprovedba ovih mjera ima još veću cijenu. Vodi nestanku hrvatske države i hrvatskog naroda u ne tako dalekoj budućnosti – kazala je predsjednica ponavljajući da je Hrvatska u izvanrednom demografskom stanju i da su mjere koje predlaže doprinos javnoj raspravi svih dionika društva i države. Demografija je, naglasila je, dio razvojne, a ne socijalne politike, zato ne treba čuditi što je ponovno predložila osnivanje zasebnog ministarstva za demografsku revitalizaciju, a što su ranije tražili i svi demografi. Upozorila je da Hrvatska danas ima manje od 4 milijuna stanovnika i kako će, prema projekcijama, do 2051. izgubiti 1,1 milijun stanovnika te da će tada broj mladih do 14 godina biti manji čak 41,9%, dok će se broj građana u radnoaktivnoj dobi uz ovakve trendove smanjiti za 36,5%, a broj starijih od 65 godina samo će se povećavati.
U toj je situaciji, jasno je, kazala je, neodrživ mirovinski sustav, a kamoli tržište rada. Zato je na pitanje o cijeni provedbe mjera uzvratila protupitanjem: “Koliko košta budućnost?”
A mjere populacijske politike koje je jučer predložila su gospodarske, mjere obiteljske politike, mjere useljavanja te mjere za rješavanje problema blokiranih građana. Kad je riječ o gospodarskim mjerama, navela je da je porezna reforma ključ svega, da treba smanjiti troškove rada i povećati neto plaće, zatim da treba reformirati javnu upravu da bude uslužni centar građanima i društvu umjesto da djeluje kao represivni aparat i provesti punu digitalizaciju javne uprave. Među gospodarskim mjerama, među ostalim, istakla je i da je nužno usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama modernog gospodarstva.
Naglasila je i da je ljudski kapital najvredniji kapital svakog društva i da to razvijena društva znaju. Što se tiče mjera obiteljske politike s pronatalitetnim učinkom, predložila je da se delimitiraju rodiljske i roditeljske naknade za drugih šest mjeseci, da naknada za drugo i svako sljedeće dijete bude – 20 posto prosječne plaće, doplatak za svako dijete, da svako dijete ima pravo na vrtić te na produženi boravak i besplatni prijevoz u školu. Istakla je i važnost dostupnosti zdravstvene zaštite te obitelji prijateljskih poduzeća koja bi nudila dodatne mjere i olakšice za obitelji s djecom. Sva istraživanja, naglasila je, i kod nas i u svijetu pokazuju da obitelji žele imati veći broj djece, da nije problem u tome što žene ne žele rađati, a kod nas najčešće imaju jedno dijete zbog nerazmjera između želja i financijskih mogućnosti te otegotnih radnih okolnosti.
Loša opća klima
Među mjerama za useljavanje, koje će Hrvatskoj biti nužne, naglasila je da je nužno vratiti dio našeg iseljeništva, izmijeniti Zakon o hrvatskom državljanstvu kako bi ga dobili potomci treće i četvrte generacije naših iseljenika, ali i da je nužno ciljano useljavanje i drugih useljenika u skladu s potrebama našeg tržišta rada i onih koji će se najbrže integrirati u hrvatsko društvo. Među mjerama za rješavanje problema blokiranih navela je da ovršni postupak treba vratiti u nadležnost sudova i isključiti posrednike koji generiraju troškove, zatim ograničiti zatezne kamate da ne nadmašuju glavnicu, preispitati zakonitost, regulirati rad tvrtki za naplatu potraživanja, izmijeniti Zakon o stečaju potrošača, uvesti institut apsolutne zastare. Predsjednica je istakla da predloženim mjerama želi potaknuti javnu raspravu o žurnoj potrebi rješavanja demografskih problema jer dosadašnje parcijalne mjere nisu dovoljne.
Upozorila je da se od 2013. do 2017. godine iz Hrvatske iselilo 230.000 ljudi, a lani, prema procjenama struke i podacima zemalja u koje su se naši građani uselili, 80.000 ljudi. Uzroke iseljavanja, kazala je, treba tražiti u općoj društvenoj klimi, stanju gospodarstva, odnosno nezaposlenosti građana ili malim plaćama, neplaćanju prekovremenih sati, subjektivnim razlozima, problemu blokiranih građana.
Koliko vidim u komentarima kao uvijek SVI protiv SVIH i SVEGA. Nigdje se uz malo truda i rada ne zivi tako dobro kao u nasoj lijepoj Domovini, a oni koje hoce otic , po volji im. Koga nema , i bez njega se moze i mora .Zivila Hrvatska !!!