Nakon što je početkom ožujka u detaljnoj analizi zaključila kako Hrvatska nije ostvarila nikakav ili tek ograničen napredak u ispunjavanju ekonomskih preporuka koje joj je EU dao prethodnih godina, te kako Hrvatska najlošije od svih država provodi strukturne reforme, Europska komisija jučer je predložila četiri nove preporuke za hrvatsku Vladu. No, u te četiri nove zapravo je prepisano gotovo sve iz starih preporuka jer ništa nije provedeno, pa je moralo biti ponovljeno.
Ništa novo, sve ponovljeno
Komisija ponavlja da treba uvesti porez na nekretnine. To je nešto na čemu Bruxelles inzistira u preporukama Zagrebu od početka, ali i nešto što u praksi različite hrvatske Vlade redovito odgađaju. U prvoj se preporuci još spominje i jačanje fiskalnog okvira, među ostalim, i tako što će se dati veće ovlasti, više novca i više neovisnosti u radu Povjerenstva za fiskalnu politiku, tijela pri Hrvatskom saboru koje je zaduženo za praćenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Prema riječima stručnjaka iz Komisije, s kojima smo razgovarali pod uvjetom anonimnosti, to je nešto što se možda ne čini kao najvažnija stvar na svijetu sada kad se s oporavkom gospodarstva prvi put bilježi i proračunski suficit u Hrvatskoj, no ako se okolnosti promijene u stagnaciju ili opadanje proračunskih prihoda, onda bi ponovno moglo buknuti kao problem to što nema ojačanog fiskalnog okvira. Općenito, sve Komisijine preporuke koje upućuju na potrebu strukturnih reformi idu za time da potaknu Hrvatsku da ovo vrijeme gospodarskog oporavka i povoljnih uvjeta na tržištu iskoristi da se strukturno ojača. Malo optimizma budi činjenica da je aktualna Vlada u nacionalnom programu reformi zapisala da će do kraja godine promijeniti dva zakona, čime će ojačati fiskalni okvir, pa bi polovica prve preporuke mogla biti ispunjena do sljedeće godine. No, Hrvatska je općenito već razvila imidž države koja nacionalne programe reformi zna lijepo napisati, ali ne i ispuniti.
Druga preporuka kaže da treba brže početi s primjenom veće zakonske dobi za umirovljenje. Dakle, rad do 67. godine života (umjesto, kao sada, do 62. za žene i 65. za muškarce), ali ne postupno uvođenje do 2038. kao što je planirano, nego brže uvođenje tog novog pravila. Također, treba odvraćati Hrvate od opcija za prijevremeni odlazak u mirovinu, a treba i ukinuti posebne kategorije mirovina. Druga preporuka govori i o nužnosti primjene reforme obrazovanja. Komisija smatra da kurikularna reforma može imati pozitivan učinak, ali samo ako se 'primijeni potpuno i konzistentno'.
Treća preporuka zapravo govori o strukturnoj reformi javne uprave, koja mora postati sposobna da “smišlja i provodi javne politike”, što nakon recentnih medijskih otkrića o načinu osmišljavanja zakona poznatijeg kao lex Agrokor zvuči još važnije.
Četvrto, Hrvatska mora početi bolje upravljati poduzećima u vlasništvu države. Treba i smanjiti parafiskalne namete koji su teret za poduzetnike.
– Upućuje i na važnost provedbe antikorupcijske strategije, a smatraju da je unapređenje potrebno u području iskazivanja imovine i sukoba interesa, povećanja svijesti o kanalima komunikacije za zviždače i efektivne kontrole rizika u javnim nabavama – iščitava HDZ-ova europarlamentarka Ivana Maletić iz Komisijina dokumenta.
Pametna specijalizacija
Maletić uočava još nešto što smatra zanimljivim: – Kritiziraju i nedostatak podrške provedbi strategije pametne specijalizacije koja potiče znanstvena istraživanja i inovacije i povezuje ih s gospodarstvom, odnosno potrebama industrije i poduzetnika. To je posebno zanimljivo jer se pojavljuje prvi put, a dio je trenda na razini EU: svi, naime, shvaćaju da bez inovacija i povezivanja znanosti, istraživanja i realnog sektora nema napretka.
Komisija je objavila i izvješće o konvergenciji zemalja koje imaju obvezu uvođenja eura, a u njemu je navela da Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog – sudjelovanja u Europskom tečajnom mehanizmu. U posljednjem takvom izvješću, prije dvije godine, Hrvatska nije ispunjavala još i kriterij o javnim financijama, no sada ga ispunjava jer je uklonila proračunski deficit i ima trend smanjenja javnog duga.
Od zarađenog novaca kojim su kupili nekretnine hrvatski građani su morali dati 70o% državi za doprinose i poreze, a sada im opet EU komisija želi lupiti porez na taj taj novac koji je sada u nekretninama. Neće ići.