Revizori koji su provjeravali izračune konverzije ogradili su se od kamata koje su primijenjene u otplatnim planovima i zbog toga tražimo od Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke da prisile poslovne banke da svoje poslovanje usklade sa zakonima, komentar je Gorana Aleksića, koordinatora Udruge Franak koja očekuje dodatnu intervenciju države kod postupka konverzije. Nakon što su banke najavile da će maknuti iz aneksa sve odredbe o retroaktivnom poništenju konverzije, u prvi su plan izbile kamate. Dužnici tvrde da kamate nisu određene transparentno, a njihova je visina odlučila hoće li se dužnici naći u povoljnijoj ili nepovoljnijoj grupaciji.
Finiš do Božića
Među dužnicima koji su nakon konverzije ostali dužni bankama najviše je klijenata Erste, Raiffeisen, Splitske i Hypo banke, i to su uglavnom ljudi koji su među prvima uzimali kredite u CHF. Tko god je dulje vrijeme koristio niske kamate i stabilan CHF tečaj, bio je u povoljnijoj poziciji od eurskih dužnika jer su njihovi krediti u startu bili skuplji. No javili su se problemi i s visinom kamatnih stopa koje su za isto razdoblje različite od banke do banke, a ima situacija i da su u istoj banci primijenjene različite kamatne stope. Zakon dopušta takvu mogućnost, a bankari kažu da se dio tih razlika može objasniti rizičnošću klijenata, mlađi i oni koji su ponudili jače hipoteke mogli su računati na niže kamate, dok su ostalima banke zaračunale više kamate. Deseci prigovora svakodnevno dolaze i u HNB kojem je ministar financija uvalio vruć krumpir. Iz HNB-a objašnjavaju da njihov postupak supervizije ne može biti gotov u mjesec dana, a to je rok u kojemu se dužnici moraju izjasniti prihvaćaju li konverziju. Cijeli posao s konverzijom trebao bi biti dovršen do Božića.
Fiksna kamatna stopa
Udruga Franak traži od banaka da dužnicima priznaju statuse klijenta i umanjene kamate (npr. bonus za klijenta banke, kredit za mlade, fleksi kredit, kredit za određene stanove, kredit za zaposlenike banke, kredit za zaposlenike partnera banke i sl.), ali i sprečavanje ugovaranja visoke fiksne marže, koja je, prema tumačenju Gorana Aleksića, u eurskim kreditima određena na nezakonit način – odlukom banke početkom 2014. godine. Dosta je pitanja i nejasnoća, no iz bankarskih se krugova doznaje da građani uglavnom prihvaćaju konverziju. Ona je posebno povoljna ljudima koji su pri kraju kredita ili pak imaju novca da ga zatvore. Dosta je i upita o prebijanju kredita, pogotovo u bankama koje su konverziju zatvorile s kamatom koja je visokih 7,49 posto, što je dva postotna poena skuplje nego što su sadašnji krediti.
No dio banaka ponudio je dužnicima da prijeđu na fiksnu kamatnu stopu od 5,25 posto.
>> HNB: Prigovori na konverziju ne mogu biti riješeni do roka u kojem dužnici moraju odlučiti
pa ja bi za tu kamatu 5,45 odmah potpisao, nažalost zadnjih 11 godina plaćam oko 6,79 kmt za stambeni kredit