Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 6
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Što čeka Europu?

Osvoje li trećinu EU parlamenta, populisti će moći blokirati budžet, sankcije Rusiji..

Foto: ALESSANDRO GAROFALO/REUTERS/PIXSELL
29.04.2019.
u 08:30

Izbori sljedećeg mjeseca značit će sraz između proeuropskih i populističkih snaga

Snaga je u brojevima, kaže stara poslovica. Tako će biti i na ovim izborima za Europski parlament, no ovoga puta u jednadžbu više nego ikad prije ulazi još jedna komponenta – volja i sposobnost suradnje preko stranačkih i linija grupacija u Europskom parlamentu i definitivno preko nacionalnih linija. O toj će suradnji ovisiti funkcioniranje, smjer i budućnost EU.

Suradnja važnija nego ikad

Uoči europskih izbora sljedećeg mjeseca, vrlo je jasno da će oni značiti sraz između – u nedostatku boljih termina – proeuropskih i antieuropskih ili euroskeptičnih i populističkih snaga i stranaka. U slučaju da populističke stranke osvoje najmanje 33 posto mandata – i da surađuju, što im dosad nikada nije bila jača strana – moći će ozbiljno utjecati ili pak blokirati europske procese, kao što su, primjerice, budžet, sankcije Rusiji, odabir Komisije i trgovinske odnose te migracije.

Grupiranja se već počela i to većinom upravo na tom populističkom spektru. Savez Mattea Salvinija iz Lege Nord okuplja Alternativu za Njemačku (po zadnjim rezultatima druga stranka u Njemačkoj koja je sa 7 mandata 2014. došla na 11), finsku stranku Pravi Finci te dansku Dansk Folkeparti te francusku Nacionalnu frontu, koja je na prošlim izborima imala najviše zastupnika, da bi sada primat predala Macronovim liberalima. Posljednje ankete portala politico.eu Salvinijevu savezu predviđaju 70 mjesta, pučanima (EPP) 172, socijaldemokratima (S&D) 147, a liberalima (Alde) 96 mandata. I hrvatski Živi zid udružio se s drugim populističkim strankama pod vodstvom talijanskog PoKreta 5 zvjezdica, poljskom strankom Kukiz’15, finskim pokretom “Sada“ te grčkom Strankom poljodjelstva i stočarstva.

S druge strane, u Njemačkoj su prvi put inače sestrinske stranke CDU i CSU usvojile zajednički “europski” program za izbore i zajedno krenule u kampanju. Iako među populističkim i euroskeptičnim strankama postoje suštinske razlike, ako se taktički usklade, mogle bi oformiti manjinu s potencijalom za blokiranje nekih europskih procedura i otežavanjem prihvaćanja novih legislatura, kao i za oblikovanjem europske vanjske politike. Europski parlament ima ključnu ulogu u oblikovanju višegodišnjeg financijskog okvira, a podrška većine zastupnika u EP-u potrebna je za njegovo usvajanje i alokaciju fondova. Novi saziv EP-a u tom će pogledu igrati ulogu u novom proračunu od 2021. do 2027., koji je već izazvao kritike dijela država zbog smanjenja kohezijskih sredstava.

Utjecaj i na izbor Komisije

U području migracija – što je platforma koju dijele mnoge euroskeptične stranke – Parlament zapravo nema izravnog utjecaja, već je njegova uloga konzultativna. No posljedica po zajedničku migrantsku politiku ipak ima – jaka antiimigrantska politika u EP-u u stvarnosti bi ograničila kapacitete članica i Vijeća da donose odluke temeljene na solidarnosti.

Kad je riječ o vanjskoj politici, EP ima ograničene kompetencije, no njegov Odbor za vanjsku politiku izrazito je moćan i aktivan. Njegove rezolucije Parlament mora potvrditi većinskim glasovanjem svih zastupnika, a one se sve više percipiraju kao stav EU. Usto, EP može utjecati na vanjsku politiku pritiskom na budžet Službe za vanjsko djelovanje i samog Vijeća. Tu bi u fokus mogle doći Rusija i moguće ukidanje sankcija, odnos prema Kini i SAD-u. Također, u pitanje bi mogli doći i trgovinski sporazumi EU, poput CETA-e. I na kraju, ali ne i najmanje važno, EP mora potvrditi novu Komisiju i njezina predsjednika, a jedna od ključnih proceduralnih snaga im je blokada mehanizma članka 7., namijenjenog za korekciju onoga što se u državama članicama percipira kao kršenje vladavine prava.

Ključne riječi

Komentara 5

0
0
12:43 29.04.2019.

Eto opet su konzervativci negativci, a lijevi tlačitelji pozitiva.

XE
xenos
10:53 29.04.2019.

front national je promijenio ime u rassemblement national (nacionalno ujedinjenje)

OB
ObrenM
09:32 29.04.2019.

Dabogda se raspali na celu sa vjesticom.Samo mi je zao nasih hrvatskih dobrocinitelja,koji ce ostati bez EU izdajnickih placa.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije