Retorski zbor na svojoj 2. sjednici u akademskoj godini 2020./2021. održanoj 16. veljače 2021. jednoglasno je oštro osudio sve oblike zlostavljanja, diskriminacije, nasilja ili bilo kakav oblik nepoželjnog ponašanja i uznemiravanja u akademskoj zajednici i društvu u cjelini te je istaknuo jasan stav o neprihvatljivosti takvih pojava. S predsjednikom Rektorskog zbora, prof.dr.sc. Marinom Milkovićem, razgovaramo o recentnoj situaciji koja potresa akademsku zajednicu te mjerama koje su poduzete vezano uz neetičko ponašanje na fakultetima, ali i o cijeloj situaciji u kojoj su se sveučilišta našla od početka pandemije.
Javna sveučilišta RH svojim su aktima propisala etičke norme svojega djelovanja te osnovala povjerenstva koja ih provode s ciljem sprečavanja pojava neetičkog ponašanja. Kakav je stav Rektorskog zbora po tom pitanju?
Sveučilišta moraju biti poticajna ozračja u kojima se svim članovima akademske zajednice treba omogućiti transparentno, učinkovito i sigurno sudjelovanje u obrazovnom procesu. Rektorski zbor potiče i podupire kontinuirano unapređenje sustava za zaštitu kako studenata, tako i djelatnika od svih oblika zlostavljanja, diskriminacije i uznemiravanja. Na našoj sjednici održanoj u utorak, 16. veljače, članovi Rektorskog zbora obvezali su se da će uložiti dodatne napore kako bi kroz učinkovite mehanizme i procedure postupanja osnažili provedbu aktivnosti u prevenciji pojava svih oblika neetičnog ponašanja na svojim institucijama i sastavnicama. Zaključak je dodatno razrađen u ponedjeljak na sastanku u Dubrovniku te će se poduzeti sve mjere da se zaštiti moguća žrtva, spriječi njezina sekundarna viktimizacija te da do ovakvih neželjenih pojava neetičkog ponašanja više ne dođe. Smatram da je uloga i odgovornost sveučilišta na uspostavi učinkovitog sustava koji djeluje prije svega preventivno u sprečavanju neetičnog ponašanja, kao i kod utvrđivanja neetičnosti kod pojave istih. Sveučilišta ne smije djelovati izvan tih okvira.
Sudjelovali ste i na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te Odbora za informiranje, informatizaciju i medije na temu „Što institucije mogu učiniti da bi spriječile spolno zlostavljanje“. O čemu se razgovaralo na tom sastanku i jeste li došli do nekih konstruktivnih zaključaka?
Na tome sam sastanku iznio svoje stajalište i jasnu osudu neprihvatljivosti takvog ponašanja u bilo kakvom pogledu. Osim toga, uputio sam ispriku u svoje osobno ime i u ime ostalih članova Rektorskog zbora svim dionicima akademske zajednice koji su na bilo koji način bili izloženi takvom neprihvatljivom obliku ponašanja. I osobno ću proaktivno raditi na uspostavi sustava zaštite, adekvatnoj prijavi i sprečavanju takvih nepoželjnih ponašanja za akademsku zajednicu i šire društvo.
Uskoro će biti godina dana od prvog lockdowna, kada je cijela akademska zajednica, doslovno preko noći, bačena u vatru i morala se prilagoditi novonastaloj situaciji i online nastavi. Kako ste se tome prilagodili na Vašem matičnom Sveučilištu Sjever?
Ova je godina zbog pandemije korona virusa teška za sve, no iako je na neko vrijeme djelomično zaustavio gospodarski i društveni život, korona virus nas nije spriječio da i dalje radimo na realizaciji projekata za poboljšanje standarda studiranja i obrazovanja naših sadašnjih i budućih studenata. Prvo online predavanje na Sveučilištu Sjever bilo je već 13. ožujka prošle godine, odnosno dan prije potpunog prekida kontaktne nastave, jer smo već tada obustavili kontaktnu nastavu za studijske skupine veće od 100 studenata. Na našem sveučilištu se na oko 250 kolegija nastava već tijekom prvog lockdowna svaki tjedan izvodila gotovo u 100-postotnom opsegu, na što smo ponosni i iznimno zadovoljni. Prvi obranjeni diplomski radovi preko online kanala također su bili upravo na Sveučilištu Sjever. Iskoristit ću priliku da svim studentima, nastavnicima i vanjskim suradnicima zahvalim i čestitam na ovoj brzoj prilagodbi. Bez njihova entuzijazma i pojačanog angažmana ne bismo bili toliko uspješni, a da smo uspjeli realizirati što smo zamislili, potvrđuje i anketa koju smo proveli dva puta – nakon ljetnog semestra akademske godine 2019./2020. i nakon zimskog semestra akademske godine 2020/2021. - u kojoj su anketirani studenti svoje zadovoljstvo ukupnim izvođenjem online nastave na svim studijskim programima Sveučilišta Sjever ocijenili četvorkom, što mislim da je zaista respektabilan rezultat.
Uskoro počinje ljetni semestar. Nastavljate li i dalje s online nastavom?
Sveučilište Sjever u oba svoja Sveučilišna centra, u Varaždinu i Koprivnici, aktivno prati i primjenjuje preporuke Nacionalnog stožera civilne zaštite. Sukladno navedenom nastava se izvodi prema mješovitom; kombiniranom modelu, što znači da će se dio predavanja i seminara (okvirno 33%) i vježbi (okvirno 50-75%) održavati kontaktno, u prostorima Sveučilišta Sjever; a ostali dio izvodit će se na daljinu. Kontaktna, fizička nastava na Sveučilištu Sjever održava se uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera, što podrazumijeva kontrolu ulazaka i izlazaka iz zgrada Sveučilišta Sjever, evidencije prisustva na nastavi, pridržavanje obaveznog razmaka, nošenje zaštitne maske, dezinficiranje ruku, mjerenje temperature na ulazu u zgrade. Najvažnija nam je zaštita zdravlja studenata, nastavnika i svih zaposlenika Sveučilišta Sjever te od početka pandemije djelujemo u obje županije na dobrobit cjelokupne zajednice.
Studenti Sveučilišta Sjever vrlo su aktivni u široj zajednici. Najčešće se zapošljavaju već tijekom studija, a pokazali su i veliki altruizam i svjesnost o ozbiljnosti situacije u zdravstvu tijekom pandemije kad su se odazvali za rad u bolnicama?
Nakon javnog poziva za pomoć u sustavu zdravstvene zaštite ministra zdravstva izv.prof.dr.sc. Vilija Beroša i dopisa ministra znanosti i obrazovanja prof.dr.sc. Radovana Fuchsa te zamolbi ravnatelja Opće bolnice Varaždin Nenada Kudelića, dr.med., i ravnatelja Županijske bolnice Čakovec doc. dr. sc. Tomislava Novinščaka, čak 65 studenata studija Sestrinstva Sveučilišta Sjever odmah su se odazvali te sudjelovali na ispomoći svojim budućim kolegicama i kolegama na radnim mjestima. Studenti preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Komunikologija, mediji i novinarstvo u Zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije pomagali su medicinskom osoblju u poslovima evidencije i ažuriranja podataka vezanih uz praćenje epidemiološke situacije. Pokušavamo djelovati progresivno sa svim raspoloživim sredstvima u smislu smirivanja situacije te da što prije dođe do normalizacije kako nastavnog procesa, tako i društvenog života. Edukacija se i u ovakvim trenucima pokazala nužnom jer, u situacijama kada u državi postoje pokreti koji se bore protiv cijepljenja, pa čak i neki stručnjaci preporučuju ljudima da je bolje ne cijepiti se, ljudi su nesigurni i boje se jer zbog neznanja i neinformiranosti postoji strah od nekih neželjenih situacija. U siječnju je bio relativno slab odaziv i brojna odustajanja od cijepljenja i nepovjerenja u javnosti prema novom cjepivu, pa čak i među radnicima u zdravstvu. Sve to imalo je za ozbiljnu posljedicu da je tada odaziv na cijepljenje, primjerice, u Varaždinskoj županiji bio 20% manji od planiranog. Stoga je u tom razdoblju Opća bolnica Varaždin sedmom dozom cijepila svoje radnike, zdravstvene radnike u mirovini, radnike suradnih obrazovnih ustanova (Sveučilišta i srednje medicinske škole) te članove obitelji radnika Opće bolnice Varaždin. Bilo je izuzetno važno da se primjerom potakne građane da se cijepe i da se ne boje nuspojava cjepiva. Naša ustanova je na poziv Opće bolnice Varaždin u prvom turnusu cijepila 8 djelatnika. Osobno sam također prihvatio poziv na cijepljenje jer osim što spadam u rizičnu skupinu s više komorbiditeta (među ostalim i posljedicama preboljelog težeg oblika bolesti uzrokovane virusom grupe A/H1N1), izuzetno sam svjestan težine i štetnosti bolesti COVID-19. Stoga mi je izuzetno drago što je interes za cijepljenjem, nakon početne skepse, barem trenutno bio povećan, te se nadam da će se uskoro povjerenje vratiti i u ostala odobrena cijepiva. Podržavam svakoga tko se cijepi bilo kojom vrstom cjepiva, jer svako odobreno je gotovo 100% efikasno u sprečavanju fatalnih ishoda bolesti. Također smatram da je to nužno potrebno jer ćemo jedino dostatnim procjepljivanjem stanovništva što prije doći do smirivanja situacije i normalizacije života.
Sveučilište Sjever najmlađe je javno sveučilište u Republici Hrvatskoj, no kontinuirano se razvija te trenutačno broji 26 različitih studija. Hoćete li se na tome zaustaviti?
Sveučilište Sjever je regionalno sveučilište koje želi obrazovati studente prije svega za potrebe gospodarstva ove regije. Često nas i zovu STEM sveučilištem. S tom idejom želimo pokretati studijske programe za koje postoji interes današnjih srednjoškolaca, budućih studenata, ali i gospodarstva. Ustrojeno je kao dinamična organizacija koja stalno prati, primjenjuje i ugrađuje znanstvene i stručne spoznaje, promovira koncept cjeloživotnog obrazovanja te produbljuje i održava veze s gospodarstvom i suradnju sa srodnim visokoškolskim ustanovama u zemlji i inozemstvu. Sveučilište Sjever je ustanova koja je doživjela gotovo eksponencijalni rast u proteklim godinama. Broj studenata, nastavnika i studijskih programa je rastao tijekom godina pa je tako danas na Sjeveru aktivno 26 studijskih programa na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini s približno 4500 studenata, a 2005. godine imali smo samo tri početna studijska programa i 150 studenata. Sjever se pozicionirao na akademskoj karti Hrvatske, naši mladi i perspektivni građani imaju prilike studirati u svojim gradovima i u svojoj regiji. Sveučilište kontinuirano raste, pratimo svjetske trendove i zanimanja budućnosti te od jeseni pokrećemo preddiplomski studij Zaštite okoliša, recikliranja i ambalaže, a u pripremi su dva nova studijska programa, jedan umjetnički i jedan humanistički. Sveučilište Sjever je već sad dokazalo da je aktivni sudionik u oblikovanju nove “normale”, a i dalje ćemo nastojati biti predvodnici dobre prakse u ovim izazovnim vremenima.
Prodaje propovjedi a on i žena su se cijepili preko reda. Slučajno su bili tam....