Jeste li ikad kuhali ručak za sebe i partnera ili prijateljicu i slučajno pripremili toliko hrane da bi bilo dovoljno za peteročlanu obitelj? Ili ste možda bacili lazanje koje niste mogli pojesti jer ste uzeli preveliku porciju? Niste jedini. Količina hrane koja završi kao otpad u kontejnerima za smeće u najmanju je ruku šokantna.
Godišnje čak 88 milijuna tona hrane završi u spremnicima za smeće diljem Europske unije, što je čak 20 posto sveukupno proizvedene hrane. Hrvatska, nažalost, za tim trendom ne zaostaje mnogo, jer se godišnje baci čak 286.379 tona hrane. Od toga, prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, nešto više od 106 tisuća tona čini jestivi dio, a 180.342 tone nejestivi dio. Jednostavnom matematikom, riječ je o prosječno o 54 kilograma otpada po stanovniku Hrvatske! Kad bismo sav otpad pretvorili u šlepere hrane, ilustrirajmo još, stvorila bi se kolona šlepera ukupno duga 190 kilometara – što je udaljenost od Zagreba do Slavonskog Broda.
Najčešći razlog za bacanje hrane koja je još upotrebljiva krije se u činjenici da ljudi nisu dovoljno upoznati s pojmovima poput "najbolje upotrijebiti do" i "upotrebljivo do", a nisu ni educirani o načinima, odnosno postupcima, kojima mogu produžiti rok trajanja određenih prehrambenih namirnica u svojim kućanstvima. Evidentno je i da Hrvati otpad od hrane ne zbrinjavaju adekvatno, jer čak trećina završi u miješanom komunalnom otpadu, a tek 17 posto kao biootpad.
Ovaj globalni problem ozbiljno ugrožava okoliš, posebice vode, te utječe na povećane gubitke energije. Kako bi se smanjilo nepotrebno bacanje hrane, dovoljno je bolje i racionalnije koristiti namirnice koje svakodnevno upotrebljavamo. Smanjenje otpada od hrane dovelo bi do manje proizvodnje hrane, a samim time i do bolje zaštite okoliša.
Planirajte kupnju
Isplanirajte obroke za cijeli tjedan. Provjerite koje namirnice imate u hladnjaku i na policama, a tek potom napravite popis potrebnih namirnica. Taj popis ponesite sa sobom u kupnju i ne kupujte kada ste gladni jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je zaista potrebno.
Provjerite datume
Ako namirnice na kojima je naznačen kratak rok trajanja ne namjeravate pojesti odmah, radije odaberite one s duljim rokom trajanja ili ih jednostavno kupite kada vam zaista budu potrebne. Također, vodite računa o značenju datuma na oznakama – "upotrijebiti do" znači da je hrana sigurna za konzumiranje do navedenog datuma, dok oznaka "najbolje upotrijebiti do" označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu, ali on se može potrošiti i nakon otisnutog datuma, samo treba provjeriti njegovu hrskavost, boju i miris.
Održavajte hladnjak
Pravilno održavajte svoj hladnjak. Provjeravajte brtve i temperaturu. Kako bi hrana ostala dugo svježa, treba je pohraniti na temperaturi od 1 do 5°C. Osim toga, namirnice koje ste tek kupili rasporedite u stražnji dio hladnjaka, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme prebacite sprijeda. Tako ćete smanjiti mogućnost da u svojem hladnjaku pronađete pljesnive proizvode
Zamrzavajte hranu
Ako vam je dovoljna manja količina kruha, ostatak zamrznite te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka. Nadalje, zamrznite višak kuhane hrane te si tako osigurajte gotovi obrok za dane kada ste preumorni za kuhanje.
Pretvorite ostatke u gnojivo
Budući da se bacanje hrane ne može uvijek izbjeći, zašto ostatke voća i povrća ne biste stavljali u jednu posudu, posebno namijenjenu za to? Tako ćete nakon nekoliko vremena imati bogat i dragocjen kompost za svoje sobno ili vrtno bilje.
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
VIDEO Rezolucija zemlja
Organska prirodna hrana ne može se usoprediti sa kemiskom kajganom, iz toga razloga usporedbe nisu relevatne. Porast raka nezdravom ishranom je uočljiv, kao i prekomjerno korištenje antibiotika i pestizida u kreiranju namirnica.