Novi programi u srednjim strukovnim školama, elektronski upisi, građansko osvješćivanje djece, oživljavanje odgođenog Zakona o visokom obrazovanju i znanosti poslovi su koji 2013. čekaju ministra Željka Jovanovića.
Manje dokumentacije
Zakon o znanosti i visokom obrazovanju već je bio u saborskoj proceduri, no dio akademske zajednice ugasio ga je lobirajući preko potpredsjednika Vlade Branka Grčića te bi nakon višemjesečne šutnje i izmjena, s kojima javnost još nije upoznata, na dnevni red trebao doći ove godine. Od ovoga ljeta osmaši će biti prva generacija koja će preko interneta izabrati pet srednjih škola i najviše deset programa u koje se žele upisati, a upisi će ovisiti o njihovim ocjenama. Cilj je da upisi postanu transparentni, jer će se svi podaci vezani uz uspjeh i dodatna bodovanja voditi na jednomu mjestu, škole će biti oslobođene velikoga dijela administrativnoga posla, a roditelji i učenici neće silno vrijeme potrošiti na skupljanje dokumentacije.
Zakonom je već u 2012. postalo obavezno predškolsko obrazovanje koje će se morati početi provoditi u 2013. godini u što su već uključena gotova sva djeca predškolske dobi. No ostalo je sporno tko će financirati obavezni boravak djece u školi jer država u proračunu nije osigurala novac. Tom je odredbom i službeno osnovno obrazovanje produljeno na devet godina. Ministarstvo će nastaviti razvijati projekt, koji je počeo prošle školske godine, e-Dnevnika.
Ograničenje prelazaka
– Ravnatelji, razrednici i nastavnici tako će brzo, jednostavno i pouzdano moći analizirati rad učenika i imati izvještaje o pedagoškom praćenju, o ocjenama i izostancima. Postojat će i mogućnost alarmiranja razrednika o učenicima koji imaju puno negativnih ocjena ili izostanaka te pregled u ostvarenju nastavnih planova. Interes škola je velik – poručuju iz ministarstva. Osim zdravstvenog odgoja, koji će zasigurno biti glavna kontroverza ove godine, u općem obrazovanju uvest će se i građanski odgoj.
– Građanski odgoj pridonijet će osposobljavanju učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge. Među značajnije elemente ove međupredmetne teme ubrajaju se znanja, vještine, sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku svijest učenika i potiču ih na aktivno i učinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i društvu, pridonose razvoju vlastitoga identiteta, boljemu upoznavanju i poštovanju drugih te senzibiliziraju i osvješćuju učenike za rješavanje globalnih problema na načelima demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva. Boljim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju društva te prihvaćanjem različitosti drugih, učenici razvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s drugim učenicima i okolinom. U osnovnim školama sadržaji o ljudskim pravima integrirat će se u nastavu od nižih razreda, a u srednjim će se odlučivati žele li građanski odgoj učenicima ponuditi kao temu u više predmeta, kroz module od 15 do 32 školska sata ili će ga uvesti kao izborni predmet – još je jedna novost koju planira uvesti ministarstvo.
Ove će se godine uvesti i ograničenje prelaska učenika iz jedne škole u drugu. Roditelji će djecu moći preseliti u drugu školu do 31. ožujka, a time je ministarstvo stalo na kraj zloporabi nekih učenika koji su se pred kraj školske godine upisivali u drugu školu, uglavnom privatnu, u kojoj bi ispravili negativne ocjene i prošli razred.
>> VIDEO Čime su se pohvalili u Jovanovićevu ministarstvu
