Ožujak je donio prvo znatnije smanjenje broja nezaposlenih za približno 5 tisuća u odnosu na kraj veljače, a ako je suditi prema slobodnim radnim mjestima koja su prijavili poslodavci, najtraženija su zanimanja i dalje konobari, kuhari, čistačice i trgovci! U prva dva ovogodišnja mjeseca tvrtke i javne ustanove prijavile su 32 tisuće slobodnih radnih mjesta – što je deset tisuća radnih mjesta manje nego u istom razdoblju prošle godine – te u tom razdoblju zaposlile oko 18 tisuća osoba. Samo u veljači, primjerice, najveći broj slobodnih radnih mjesta (oko 4 tisuće) pristigao je iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koji se oprezno priprema za sezonu te zasad više traži i razgovara nego što zapošljava.
Broj oglasa raste
Odmah nakon ugostitelja slijedi prerađivačka industrija koja je tražila nešto manje od 3 tisuće radnika, a zaposlila oko dvije tisuće, zatim građevinarstvo koje je imalo više od dvije tisuće otvorenih pozicija, a uspjeli su zaposliti njih 900.
Obrazovani sektor je u siječnju i veljači tražio dvije tisuće osoba, a zaposlio tisuću. Među djelatnostima koje su tražile osobu više bile su i zdravstvena zaštita te socijalna skrb koje bi, sudeći prema oglasima, odmah mogle zaposliti oko 4 tisuće zdravstvenih radnika i njegovatelja, kad bi ih našli. Broj nezaposlenih spustio se ovaj tjedan na oko 157 tisuća, a s jučerašnjim danom poslodavci su oglasili oko 19 tisuća slobodnih pozicija te se broj novih oglasa i traženih radnika iz dana u dan lagano povećava. Manje je to nego prije, ali opet nagovještava da nije sve zamrlo.
– Velike nade su se polagale u ovu godinu i početak oporavka, no nisam optimističan, situacija oko nas je loša, pa je pitanje što će biti s putovanjima i turizmom. U obnovi se krije veliki potencijal, nešto novca ima, investicije su izvjesne i moguće, no tek ćemo vidjeti koliki će impuls iz tog dijela doći na tržište rada, komentirao je Davorko Vidović, savjetnik za tržište rada HGK.
Kako na domaćoj burzi uglavnom nema raspoloživih radnika za rad na građevini, radnici se traže izvan hrvatskih granica, na Kosovu, u Makedoniji, Ukrajini i nekim azijskim državama. Zanimljivo je da uz zidare i ostale majstore, tvrtke na burzi traže i gotovo 170 inženjera građevine, a jednako tako otvoreni su natječaji za 130 inženjera strojarstva, 92 inženjera elektrotehnike te 60 arhitekata.
Više zaposlenih u IT sektoru
– Živimo u neizvjesnim vremenima, no i dalje jedan dio djelatnosti normalno posluje što sugerira da će postojati potreba za novim radnim mjestima. IT sektor ima svoje kanale zapošljavanja mimo državne burze, robni izvoz je u relativno malom padu, građevinski sektor raste. Je li to razlog za optimizam, ne znam, ali svakako veseli da je u zadnjem kvartalu prošle godine došlo do znatnog rasta investicija, kaže Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca.
Gledaju li se profesije s fakultetskom diplomom, najveća potražnja i dalje vlada za liječnicima opće prakse, kojih se u siječnju i veljači tražilo više od 500, no trajala je potraga i za više od 70 liječnika specijalista, 50 zubara i četrdesetak farmaceuta. Ekonomisti su najbrojnija skupina nezaposlenih s fakultetskom diplomom i za njih je bilo otvoreno nešto manje od 500 slobodnih radnih mjesta, a raspisan je natječaj i za zapošljavanje 230 pravnika.
U obrazovnom sustavu tražio se odgajatelj ili odgajateljica više u vrtićima, i to njih više od 700 tijekom prva dva mjeseca. Inače, fakultetsku diplomu ima oko 25 tisuća nezaposlenih, njih 14 tisuća ima fakultet i magisterij, a oko 11 tisuća prvi stupanj ili višu školu.
– Ne zvuči mi pretjeramo optimistično to što je država jedan od vodećih poslodavaca koji generira radna mjesta bilo zbog zamjena za bolovanja ili umirovljenja. Trenutačno se u privatnom sektoru radna mjesta čuvaju kroz potpore, ali postoje granice do kojih i država može ići, pesimističan je Vidović. Inače, u odnosu na isto razdoblje prošle godine trenutačno je u građevini oko 6 tisuća zaposlenih radnika više nego lani. Oko dvije tisuće osoba je više u IT sektoru i komunikacijama te oko 1,7 tisuća u obrazovanju. S druge strane, prerađivačka industrija zapošljava oko tri tisuće radnika manje, trgovina blizu 5 tisuća, a ugostitelji i hoteli u minusu su za oko 6,5 tisuća radnika.
>> Pogledajte i ovaj video: Nizozemci su najveći neradnici! Pogledajte u kojim zemljama se radi najmanje
dajte uhljebima u državnoj službi povlaštene mirovine i umjesto njih zaposlite nezaposlene,hvala doviđenja 😆