Pročelnik Katedre za ekonomiku zdravstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i bivši ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar prof. dr. Stjepan Orešković komentirao je ukupne rashode u zdravstvu koji iznose 34 milijarde kuna.
- Moram priznati da nisam mogao vjerovati, ne zato što ne bih očekivao takvu brojku, nego nisam mogao vjerovat da ju je netko konačno izgovorio. Naime, troškovi zdravstva sustavno se podcjenjuju pa ne bih čak rekao ni slučajno desetljećima i stalno se iznosi tvrdnja da je udio zdravstva u GDP-u nekih 6,8 posto. To nije samo Beroš, to je pjesma koju slušamo otkako se bavim sa svime time i to je teza koja je ponekad sasvim svjesna jer se želi stvoriti utisak kako nikad nije dosta i kako uvijek treba dati dodatno i zato je istup ministra financija doista jedan od najvažnijih istupa u zdravstvu kojeg sam čuo u jako dugo vremena. Kada pogledamo te brojke, nije teško izračunati da je 34 milijarde kuna čini 9,1 posto GDP-a jer je GDP u 2020. bio 370 milijardi kuna, a 9,1 posto nas svrstava negdje u gornji razred u EU međutim dodatno što bi moglo biti izuzetno zabrinjavajuće je da je ministar Marić govorio samo o javnoj potrošnji što znači da su to samo sredstva koja su potrošena iz javnih izvora financiranja, rekao je za Orešković za RTL Direkt te istaknuo koliko iznosi dio koji građani posebno plaćaju.
- 83 posto ili 82,3 posto se financira iz javnih izvora, a 17,6 je financirano iz privatnog. Kroz zdravstvena osiguranja, dodatna iz džepa...kad to izračunate, dođete do još dodatnih nekih 600-700 milijuna eura, ali onda se ukupna potrošnja u zdravstvu penje na nevjerojatnih 39,9 milijardi kuna, a to znači 10,7 posto GDP-a i ako je to točno, onda mi postajemo četvrta zemlja Unije po visini učešća u GDP-u, navodi.
Istaknuo je kako se prema tome Hrvatska nalazi samo iza Njemačke, Francuske i Švedske.
- Danska ima izvanredno zdravstvo i primjer je toga što se može napraviti kad se napravi dobra reforma zdravstva. Naravno da je razina zdravstvene zaštite neusporedivo bolja, ali moram još napomenuti kad se radi o prošloj godini, ne samo da su dramatično rasli troškovi i da je ubrzanje o kojem ministar Marić govori tako veliko da u prva dva mjeseca već imamo 700 milijuna kuna dodatnih troškova... Ako se nastavi trend rasta mi bi mogli doći nominalno do 4,2 možda i do pet milijardi kuna novih gubitaka. Ako se to desi, ovih 10 milijardi bi bilo kao da imate vlak koji juri prema provaliji i onda mu natankate još goriva na nekoj postaji da bi brže jurio. To znači da je potreban radikalan zahtjev za reformom. Mi smo imali 17 sanacija zdravstva do sada. Svaki put kad bi ministar financija koji god unazad rekao da to sad daju i nikad više onda bi ministar zdravstva rekao časna riječ, više nikad i to ako bi izvukli te snimke, to bi bilo senzacionalno slušati. Sad smo došli do toga da je razina potrošnje enormno visoka, pri tome se dogodilo da je u 2020. broj usluga dramatično pao, mi sad imamo podatke iz kojih se vidi da je hospitalizirano 556 tisuća pacijenata u prosjeku u tri godine, 2019., 2018. i 2017., a da je u 2020. bila 431 tisuća. Broj usluga je istovremeno pao za 21 posto dok je potrošnja rasla na potpuno nevjerojatan način, tvrdi.
Ministar Marić istaknuo je kako mu jasno da su bolnički troškovi isti ili veći kada je broj usluga bio manji.
- To je ritam rasta troškova koji više nijedna ekonomija ne može izdržati i mislim da je to apsolutno pitanje broj jedan za Vladu. Ne samo za ministra zdravstva bilo kojeg. Nijednu veliku reformu zdravstva uspješnu u svijetu pa ni tu dansku nije iznio samo ministar zdravstva nego tadašnji fantastični premijer Rasmussen, i radi se o tome da se kod nas na zdravstvo pa onda i reforme gleda samo kao na muku i glavobolju kako krpati gubitke, međutim kada pogledate primjere iz niza zemalja koje su to napravile kako treba, onda zapravo vidite da je to bio takav poticaj razvoju ekonomije, tehnologije, znanosti... Zdravstvo, pa i hrvatsko jer tu imamo 68 137 zaposlenih, najviša kvalifikacija u prosjeku od svih grana, najviše tehnologije koje posjedujemo, ljudi koji su svjetski dokazani, ali organizacija i ekonomsko upravljanje je katastrofalno i tu je na jedan način potpuno nevjerojatno s koliko potcjenjivanja i pojednostavljivanja se pristupa tom problemu, rekao je Orešković te dodao što misli kakav bi ministar mogao sve provesti, mora li imati jaku političku podršku i je li to zapravo politički projekt.
- To je primarno najveći hrvatski problem, a onda je to i najveći politički projekt, a ja bih rekao i najveća hrvatska šansa s obzirom na sve ove faktore i tu treba jako puno političke volje i odlučnosti. Svi znamo s kojim će se problemima, onaj koji te reforme bude radio susresti unaprijed, od reforme teritorijalne organizacije Hrvatske preko promjene vlasništva pojedinih ustanova do načina plaćanja... Danska je to upravo napravila i nije samo ona. To je ogromna prilika da dignemo kapacitete, ali ako se to bude radilo kako je rađeno zadnjih 17 puta, časna riječ nikad više, onda ćemo za Božić imati jako velike probleme.
VIDEO Plenković odbacio mogućnost rekonstrukcije Vlade: 'Ta tema je na stolu kad je ja stavim'
Baš mi je interesantno pratiti evoluciju simbola hitne pomoći iz crvenog križa u davidovu zvijezdu, baš me zanima koliko će vremena još trebati da se taj proces evolucije završi do kraja?!