U Saboru su se danas na dnevnom redu našli zakonski prijedlozi o službenim kontrolama u lancu proizvodnje hrane te novostima u veterinarstvu, koji su izazvali polemičnu raspravu odmah na početku kada je zaiskrilo između ministrice poljoprivrede Marije Vučković i Mostova Nikole Grmoje.
- Stanje u našoj poljoprivredi je katastrofalno, a vi ste najlošija ministrica poljoprivrede u povijesti. Je li istina da se u vašem mandatu kontinuirano povećava uvoz poljoprivrednih proizvoda, zemljište ne stavlja u funkciju, sve više mladih odlazi te da za stočare i poljoprivrednike nema nikakvih poboljšana? - obraćajući se ministrici kazao je Grmoja.
Uzvraćajući mu da je neistina “apsolutno sve” što je izgovorio, Vučković je nastavila: - Prvi put nakon sedam godina, u posljednjih osam mjeseci, konačno raste proizvodnja mlijeka. Uvoz se lani smanjio za više od sedam posto, a izvoz povećao za oko pet posto. Time se deficit vanjsko-trgovinske bilance smanjio između 26-27%, a pokrivenost izvoza uvozom porasla je sa 63 na 72%. Poljoprivredna proizvodnja je, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, narasla sa 17,9 milijardi na 19,2 milijarde, što je najveći rast od 2008., a drugi rast od kada postoje ekonomski računi.
Kako je uslijedilo niz Grmojinih opaski da su njegove tvrdnje točne, u tom trenutku predsjedavajući Željko Reiner na kraju mu je, obrazloživši to zloupotrebom saborskog poslovnika, oduzeo riječ do kraja rasprave. Prije no što nje napustio sabornicu Grmoja je poručio da se istinu ne može ušutkati.
Uslijedila je rasprava vezana uz novitet koji se odnosi na imenovanje ovlaštenog veterinara kojem će umjesto dosadašnje najmanje dvije godine stručnog iskustva, biti dovoljno imati najmanje samo šest mjeseci iskustva.
- Neće li to još više doprinijeti kaosu koji vlada na terenu? - zanimalo je SDP-ovu Martinu Grman Kizivat, kojoj je ministrica uzvratila kako, prema novom programu, studij veterine traje godinu dana dulje te da raspon zadaća ovlaštenih veterinara garantira da kvaliteta rada neće biti smanjena.
No, na istu se temu nešto kasnije nadovezala i GLAS-ova Anka Mrak-Taritaš najprije podsjetivši kako su u prijašnja vremena, na selu, jedine tri osobe kojima se vjerovalo bili - svećenik, učitelj i veterinar.
- A što mi sad predlažemo ovim zakonom? S jedne strane imamo dosadašnju veterinarsku inspekciju i veterinarske stanice, a sad uvodimo da inspekcije mogu obavljati i fizičke osobe, čime mi javne ovlasti dajemo fizičkim osobama. A to da javne ovlasti dajemo fizičkim osobama nije još uvijek uređeno zakonom. Do čega će to dovesti i po pitanju stručnosti? Umjesto da cijelu priču jasno definiramo i pojednostavimo, mi to kompliciramo tako da sve bude sve teže i teže, jer u proces uvodio sve veći broj sudionika - ustvrdila je Mrak-Taritaš.
Ustvrdivši kako svi želimo učinkovite propise, upozorila je na problem provedbe kontrola i propisa na terenu uz pitanje - imamo li alate da osiguramo provedbu tih propisa, pritom navodeći da dio loših proizvoda, od maslinova ulja do meda, i dalje prolazi “ispod radara”.
Teme meda dotaknula se u raspravi i nezavisna zastupnica iz HDZ-ova kluba Marijana Petir podsjetivši kako je istraživanje provedeno u EU pokazalo da je jedna trećina meda na tržištu krivotvorena.
- Stoga se zalažem i za donošenje peludnog atlasa jer se zna koji je pelud gdje pristan pa bi se korištenjem peludnog atlasa moglo bi se dokazati je li med izvoran ili je uvezen ili je nastao miješanjem – istaknula je Petir istodobno ministricu zapitavši hoće li zakon omogućiti uspostavljanje laboratorija za detaljne analize meda i druge hrane. U nastavku je replicirala i Miru Bulju tvrdeći da se u Hrvatskoj ne može niti sijati niti saditi GMO hrana, jer smo, kako reče, zemlja slobodna od GMO-a.
Ministrica Vučković zajamčila je da će nova zakonska rješenja doprinijeti boljem sustavu kontrola, pa i meda na domaćem tržištu, dok je na pitanja Anke Mrak-Taritaš uzvratila informacijom kako je na tržištu 30 ovlaštenih laboratorija.
- Inspekcije, kontrole, nadzor, neovisni laboratoriji... Sve je to nužno i normalno u uređenoj državi, što nažalost Hrvatska nije. Inspekcije bi trebale biti korektor postupaka poljoprivrednika i edukator te ukazivati na nedostatke, no one to često nisu. Neke ljude u lancu opskrbe trebalo bi optužiti za genocid jer stavljanjem loše hrane na tržište truju vlastiti narod radi profita - kazao je pak HSS-ov Željko Lenart podupirući svoju tvrdnju navodom da se u trgovačkim lancima prodaje meso loše kvalitete.
– Slažem se da se moraju pojačati kontrole kvalitete mesa koje dolazi na naše tržište, no postoji li mogućnost i od jednog drugog problema, prenormiranja? Mnogi su naši poljoprivrednici kupili jajomate i mljekomate kako bi mogli prodavati svoje proizvode, a sad zakonom uvodimo fiskalizaciju i takvog načina prodaje pa će oni te uređaje, koje su plaćali i po 200 tisuća kuna, morati baciti. Ministrica očito razmišlja kako će “peglati” štetu koju ministarstvo donosi svojim odlukama. Mi svoje interese moramo braniti, ne samo ovdje, nego i u Bruxellesu, a često u usklađivanju s EU zakonodavstvom ne vodimo brigu o našim interesima. Svi želimo jesti kvalitetnu hranu, svi želimo zaštitu naših proizvođača, no ovdje se neki propisi mijenjaju i brišu, ali se ne zna što nakon toga. Doći će do otežavanja poslovanja, kompliciranja. Zakonskim propisima koje donosimo ništa ne pojednostavljujemo već samo kompliciramo. U ovom lancu svima samo otežavamo, umjesto da olakšavamo. Uostalom, kada državni inspektorat bude radio svoj posao, kada budemo u njega mogli imati povjerenja, onda će ovi zakoni imati smisla. No, kada vidim tko he državni inspektor onda moram reći da u njega nemam povjerenja jer znamo da je to bio stranački odabir – nizao je svoje primjedbe i stavove tijekom nekoliko javljanja SDP-ov Domagoj Hajduković koji u jednom trenutku, obraćajući se Marijani Petir, kazao i ovo: “Često ne slažemo, ali oko ove se teme slažemo. I s vama smo izgubili zastupnicu u EU koja se isključivo bavila ovim temama, a ne znam zašto se zastupnici ne bave češće i više upravo ovim temama”.
Hajduković je na kraju ministrici poručio da bi bilo najbolje da povuče sve zakone koji se odnose na službene kontrole, i to dok se ne dorade. A isto je nešto prije predložila i njegova stranačka kolegica Grman Kizivat.
- Povucite predložene zakone kako biste skratili muke onima koji ih moraju provoditi. Rezultat vašeg rada je kaotičan i kompliciran sustav koji će otežati poslovanje i proizvesti dodatne troškove za poduzetnike u poljoprivredno prehrambenom sektoru - reče Grman Kizivat.
A nezavisna zastupnica iz Mostova kluba Marija Selak Raspudić u svojim se izlaganjima dotaknula i korona krize.
- Svi mi želimo jesti domaće i kvalitetno meso, no je li hrvatsko doista i bolje? Jer, podsjetit ću na istraživanja koja su pokazala da naše meso ne udovoljava kvaliteti tako da bi ono moglo biti na tržištu EU. Naše meso je skuplje, no je li doista i bolje? - zapitala se najprije Selak Raspudić nastavljajući kako nije čula nijednu jasnu strategiju koja bi se odnosila na posljedice korona krize na meso.
- Cijene za neke vrste mesa su rasle, a neke padale. Dok je drugdje cijena svinjetine padala 15%, kod nas je padala samo šest posto, što znači da nismo bili konkurentni. Koronakriza izazvala je potres i na tržištu mesa i taj višak mesa koji se stvorio nismo uspjeli plasirati na neka druga tržišta. Tko sad vjeruje da će se taj višak mesa spaliti? Taj višak će ostati na hrvatskim policama. Jesu li naše inspekcije spremne to pratiti, jesu li spremne pojačati svoj nadzor da bi vidjele gdje je taj višak završio. Odgovor na pitanje - kakvu hranu jedemo, odgovor je i na pitanje - kakvu Hrvatsku imamo. Zato - da, inspekciji, ali da i kvalitetnoj introspekciji - poručila je Selak Raspudić.
Kako se određene zakonske izmjene odnose na usklađivanje sa zakonodavstvom EU, HDZ-ov Ljubomir Kolarek kazao je da članstvo u EU obvezuje i na prihvaćanje određena ponašanja te da predloženi zakoni donose pomake u kontroli hrane.
- Uredbom EU postavljeni su visoki ciljevi kada je riječ o kontrolama hrane. No, jesu li stvoreni svi preduvjeti za temeljite i djelotvorne kontrole, postoje li ažurirane baze podataka, jesu li laboratoriji pripremljeni, a inspektori educirani? Je li troškovno opravdano svakoga tjedna uzorkovati mlijeko na mliječnim farmama na kojima rijetko ima neusklađenosti, postoje li i druge metode koje bi bile jednako učinkovite, a manje troškovno opterećujuće za proizvođače? - nizala je pitanja Ružica Vukovac iz DP-a dodavši i to da Hrvatska prilikom nadzora nema spoznaja što je ušlo u Hrvatsku jer nema granične kontrole vezane uz zemlje EU, već samo uz treće zemlje.
A kada je riječ o predloženim jačim kontrolama, Vukovac reče:
- Veći broj službi kontrole ne znači i bolju kontrolu, već samo skuplji cijeli proces kontrole. Našem ministarstvu nije bitna kvaliteta, cilj nadzora, nego se samo gleda da je što veći broj nadzora. Usto, nema koordinacije između inspekcija. Postrožavanje uvjeta naši će proizvođači osjetiti samo na svom džepu - ustvrdila je Vukovac navodeći da je u posljednjih pet godina poljoprivredna proizvodnja u nas pala 26%, dok je u ostatku EU bio rast.
Kod mesa bez obzira da li domaćeg ili stranog treba znati jednu stvar. Meso ulazi u hladnjaču na jedan kraj, a iz nje izlazi na drugi. Ovisno o kapacitetu hladnjače i brzini isporuke iz nje pitanje je kada će meso koje je danas zaklano doći na red za isporuku.