Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu podnio je jutros ustavnu tužbu protiv rješenja Vrhovnog suda jer je sudac Nediljko Boban i po treći put imenovan članom Državnog sudbenog vijeća iako Ustav izričito propisuje da nitko ne može biti članom DSV-a više od dva puta.
Povjerenstvo za izbor članova DSV-a i peteročlano vijeće Vrhovnog suda odbilo je Kolakušićev prigovor i žalbu obrazlažući kako se ustavna odredba ne odnosi i na suca Bobana jer je on dva puta bio član DSV-a prije izmjene Ustava 16. lipnja 2010. godine (2005. i 2009.) pa se ograničenje na dva mandata ne može retroaktivno primjenjivati. "Odredba je toliko jednostavno i lako razumljivo napisana da je uistinu teško shvatljivo zašto se Povjerenstvo za izbor članova DSV-a (i vijeće Vrhovnog suda, op. a.) odlučilo samostalno tumačiti je na način da jedan ili nekolicina sudaca mogu biti članovi DSV-a četiri ili više puta", obrazlaže Kolakušić.
Sporno ograničenje mandata uneseno je u Ustav u sklopu zahtjeva pri pristupanju Hrvatske u EU, kako bi se spriječilo stvaranje presudnog utjecaja i lobija koji se često javljaju kada pojedinci dugotrajno obavljaju iste funkcije, a što je u pravosuđu, odnosno neovisnom tijelu koje imenuje suce, još neprihvatljivije. Inače, DSV u našem Ustavu postoji od 1990. godine, a prema spornom tumačenju ustavna odredba iz 2010. počet će se primjenjivati tek 2019. i kasnije jer tek tada mogu biti dva puta imenovani.
Kako je obrazloženo i da je sudac Boban u drugom mandatu bio član DSV-a samo dvije godine, Kolakušić se pita koliko se puta onda može biti član DSV-a ako se podnese ostavka, nebrojeno puta? Vijeće Vrhovnog suda obrazložilo je i kako nitko od sudaca nije prigovorom pobijao Odluku o utvrđivanju liste kandidata, na što Kolakušić uzvraća kako su suci imali povjerenje da je Povjerenstvo samo utvrdilo dvije temeljne činjenice, da su svi kandidati suci i da nitko od sudaca nije više od dva puta bio član DSV-a. Argumentirajući promašenost tumačenja da se ustavno ograničenje odnosi samo na buduće slučajeve, Kolakušić je podsjetio da je inzistiranje na izmjeni Ustava radi ukidanja zastare za politička ubojstva ministar pravosuđa Orsat Miljenić u intervju Večernjem listu obrazlagao time da se jedino Ustavom može primijeniti zastaru i na slučajeve gdje je ona već nastupila, te da je stoga mijenjan Ustav i radi ukidanja zastare za pretvorbeni i privatizacijski kriminal. "Kad bismo zastaru ukinuli zakonom, to bi vrijedilo samo pro futuro, za buduća kaznena djela, a mi želimo da to vrijedi za ono što je počinjeno proteklih desetljeća, u slučajevima u kojima je zastara već nastupila", rekao je ministar.
Temeljem izmjene Ustava i ukidanja zastare bivši premijer Sanader je odlukom Županijskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda osuđen za ratno profiterstvo. Kako, čudi se Kolakušić, je ta ustavna odredba primijenjena na kazneno djelo počinjeno devedesetih godina, ako je ispravno stajalište vijeća Vrhovnog suda da se ustavna odredba o ograničenju članstva u DSV-u odnosi isključivo na buduće slučajeve. Ako se mandati prije izmjene Ustava ne računaju, onda je "potpuno pogrešno sveopće pravno shvaćanje kao i pogrešno nametnuto javno mnijenje da se bivši predsjednik Stjepan Mesić nije mogao kandidirati na predsjedničkim izborima po treći put 2009.", jer je u studenome 2000. u Ustav unesena odredba: "Nitko ne može biti biran više od dva puta za Predsjednika Republike."
Mesić je prvi put biran 18. veljače 2000., prije izmjene Ustava, te samo jednom nakon izmjene. Vijeće Vrhovnog suda u argumentaciji se pozvalo na stajalište Ustavnog suda iz 1997. godine u povodu zahtjeva HSP-a 1861 vezano za izbor Franje Tuđmana za predsjednika države. Naime, Tuđman je prvi put za predsjednika izabran 1992., ali je prije toga od 1990. bio predsjednik Predsjedništva bivše Socijalističke Republike Hrvatske. No, Ustavni sud je ocijenio da je to bilo prije nego je donesen Ustav RH koji se na to vrijeme nije mogao odnositi. Kolakušić je stoga uzvratio kako mu je nejasna poveznica između tog slučaja Tuđman i konkretnog izbora članova DSV-a s obzirom na to da on nije niti upućivao na to da je netko od imenovanih bio član DSV-a Socijalističke Republike Hrvatske da bi se mogla stvoriti analogija. Stoga, Kolakušić traži da Ustavni sud poništi rješenje vijeća Vrhovnog suda te ostale akte donesene u postupku izbora članova DSV-a.
>> Otkrivamo kako i koliko zarađuju članovi DSV-a
>> Vrhovni sud s dr. Tuđmanom obranio pravo suca da i treći put bude član DSV-a
>> Suca Bobana izabrali po 3. put u DSV, Ustav dopušta samo dva
E moj Mislave, da je takvih više u državi sve bi cvitalo. Međutim kako ovi rade u politici brzo će te razapeti i naći ti manu jer to je jednostavno smisao njihova postojanja, kaste rade samo za sebe i svije podanike.