Gastronomija je već godinama jedan od glavnih turističkih aduta svake regije, a brendiranje tradicionalnih jela iznimno je važno kako bi gost određeni dio Hrvatske doživio i kroz nepce. To dobro znaju i turistički radnici i ugostitelji Zagrebačke županije, koji također uvelike rade na prepoznatljivosti svoje gastronomije.
Zagrebačka okolica danas, podalje od vreve užurbanog grada, pruža namjerniku mir i uživanje u prekrasnim krajolicima, ali i odličnu autohtonu domaću hranu i vrhunska vina.
Kušati se može mnogobrojne tradicijske specijalitete poput domaće šunke pečene u kruhu, samoborske salame sa svježim kravljim sirom, sarmice u kiselom zelju ili neke od autohtonih slastica kao što su nadaleko poznata jela iz Samobora poput kremšnite, kobase češnofke, pića kao što su muštarda ili bermet, rudarske greblice.
Tu je i plešivički copanjak; gibanica od svježeg sira i zelenja, zatim vrbovečka pera, slana pita s kukuruznim brašnom, sirom ili vrhnjem ili kolač Jelačić-šnite.
– Svakodnevica običnoga života pretočena u lonac govori nam o kulturi življenja na prostoru takozvanog zelenog prstena Zagreba. Taj je prostor uspio spojiti suvremeni urbanizam te očuvati tradicionalne narodne običaje i vrijednosti, niz gastronomskih osobitosti, užitaka i doživljaja. Brendirani u sklopu nacionalnog projekta “Okusi hrvatske tradicije”, restorani u ponudi tijekom cijele godine imaju najmanje šest jela, od čega su najmanje dva glavna jela, s popisa gastronomske baštine Zagrebačke županije kreiranih u dva sezonska jelovnika; proljeće/ljeto i jesen/zima, te šest pića lokalnih proizvođača, od čega najmanje četiri etikete vina. Osim toga, objekti moraju zadovoljiti osnovne kriterije kvalitete i sadržajnosti dosadašnje ponude, opće uređenosti i tržišnog ugleda – poručuju iz Turističke zajednice Zagrebačke županije koji gostima preporučuju konkretne adrese restorana i izletišta koji nose standard “Okusi zagrebačkog kraja”.
Poznata cesta sira
To su Bistro Babriga u Velikoj Gorici, Izletište Vina Kos-Jurišić u Sveti Ivan Zelini, zatim Hotel Bunčić, Vrbovec, Seoski turizam Kezele u Ivanić-Gradu, Restoran Samoborska klet i Krčma Gabreku 1929. u Samoboru, Restoran Golf, Zaprešić, Izletište Suhina u Svetoj Nedelji, Restoran Ivančić i hotel Princess u Jastrebarskom, Ekopark Krašograd u Pisarovini i Stara Preša u Šenkovcu.
No zagrebački je prsten poznat i po svojoj cesti sira, ali još i više po vinogradima i OPG-ima koji se bave proizvodnjom iznimno kvalitetnog domaćeg vina po čemu su već godinama među najboljima u Hrvatskoj.
Prirodne pogodnosti, tlo, sunce i klima, ali nadasve marljive ruke vinogradara i vinara, njihovo znanje, iskustvo, upornost i ljubav prema svom poslu, svake godine ovdje odnjeguju plemenitu kapljicu u kojoj uživaju i probirljivi znalci i “obični” ljubitelji dobra vina.
Neizostavni buncek
Ako ste od onih koji su u potrazi za vrhunskom kapljicom kojom ćete začiniti uživanje u prirodi, budite uvjereni da ste na dobrom mjestu.
Zagrebačka županija ima tri vinske ceste; Plešivičku, Zelinsku i Samoborsku te vinske puteve Ivanić-Grada. Uz vina Purtugizec Plešivicu i Kraljevinu Zelinu, robne marke Zagrebačke županije, na vinskim cestama kušati možete i brojne druge vinske sorte kao što su chardonnay, sivi pinot, rajnski rizling, crni pinot, frankovku i brojne druge sorte, ovisno kod kojeg ste domaćina.
Naime, vinograda ima gotovo u samom središtu Zagreba, neki su trsovi udaljeni tek nekoliko stotina metara od gradskih prometnih žila-kucavica, a mnogi su Zagrepčani, koji stanuju u tim dijelovima grada, strastveni vinogradari i vinari. Često u kapljici iz njihovih podruma i klijeti, koju proizvode u malim količinama, uživaju najčešće oni sami, obitelj ili najbliži prijatelji, iako se nađe i koja boca viška za tržište, za neki ugostiteljski lokal.
Veći, pravi vinogradari i vinari, koji su već renomirani i poznati i priznati na tržištu, s većim količinama vina, dolaze s područja Samobora, Jastrebarskog, Svetog Ivana Zeline, Vrbovca.
Vinari u svojim vinarijama stoga, posebno ovih dana, nude mogućnost vikend-odmora na svojim OPG-ima uz degustaciju domaćih vina, a iznimno su popularne i proslave Martinja, zaštitnika vinara i vinogradara. Na dan sv. Martina stoljećima se održava ceremonija krštenja vina, a sve uz bogatu trpezu na kojoj će se naći guska s mlincima, kestenje, buncek, kobasice, zelje, ali i nezaobilazni mošt i mlado vino.
Po narodnom vjerovanju, Martinje označava i kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi. I ove se godine Martinje obilježava diljem Zagrebačke županije, a na zagrebačkom Trgu bana J. Jelačića od 5. do 11. studenoga održava se tradicionalna manifestacija “Martin je u Zagrebu”. No niz obiteljskih izletišta, OPG-a, vinarija u Mariji Gorici, Ivanić-Gradu, Jastrebarskom, Krašiću, Pisarovini, Samoboru ili Dugom Selu, gdje se slavi Martinje i Dan grada i gdje će se 10. studenog održati i koncert grupe Vigor, poziva goste da dođu na proslavu Martinja.
