Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas odgodio je planirane parlamentarne izbore na području Palestinske samouprave i Pojasa Gaze koji su trebali biti održani 22. svibnja navodeći kao razlog odbijanje izraelske vlade da potvrdi da će dopustiti glasanje u istočnom Jeruzalemu koji je Izrael anektirao nakon Arapsko-izraelskog rata 1967. godine.
Istočni Jeruzalem uglavnom naseljavaju Palestinci koji sudjeluju u izborima za palestinsku vlast, poluautonomnu instituciju koja ima djelomičnu jurisdikciju u drugim dijelovima okupiranih teritorija. Naime, prema sporazumima potpisanim 1990-ih između izraelskih i palestinskih čelnika, koji su poznati kao Sporazum iz Osla, izraelska je vlada dužna dopustiti palestinske izbore u istočnom Jeruzalemu. Odluka o odgodi izbora uslijedila je tri mjeseca nakon što je Abas najavio održavanje prvih nacionalnih izbora u posljednjih 15 godina.
Gotovo siguran potop
– Nastavak izbora bez istočnog Jeruzalema bio bi jednak odustajanju od palestinskih prava nad gradom i njegovim svetim islamskim mjestima, uključujući džamiju Al Aqsa – tvrdi palestinski predsjednik Abbas.
Kad je Palestinska uprava u siječnju raspisala parlamentarne izbore, mnogi su se Palestinci nadali da će glasanje, prvo na okupiranim teritorijima od 2006., oživiti palestinski diskurs, ponovno pokrenuti pokret za neovisnost i okončati 14-godišnju podjelu između palestinskih čelnika na okupiranoj Zapadnoj obali i Pojasu Gaze. Mnogi Palestinci nadali su se da će tim izborima zatvoriti jedno poglavlje ta da će stare političare koji su se iz gerilaca transformirali u Palestinski oslobodilački pokret, u političare koji su vodili tu Samoupravu, poslati u povijest i da će na njihova mjesta doći mladi, perspektivni ljudi koji nisu opterećeni prošlošću i da će iskorijeniti korupciju, kriminal i nepotizam.
Iako predsjednik Mahmoud Abbas tvrdi da je razlog odgađanja odbijanje izraelske vlade da potvrdi da će dopustiti glasanje u istočnom Jeruzalemu, analitičari su uvjereni da je predsjedniku Abbasu to zapravo izlika jer bi na izborima zasigurno doživio pravi potop i debakl. Osim palestinskog militantnog pokreta Hamas, koji je 2006. godine porazio Abbasa i Al Fatah te su od 2007. godine preuzeli potpunu kontrolu nad Pojasom Gaze, prijetnja Abbasovu krilu u Al Fatahu dolazi s tri strane, od bivših njegovih suboraca i političkih istomišljenika.
Stoga se Abbas i njegov pokret Fatah sada se suočavaju s nezapamćenim izazovima, ne samo svog dugogodišnjeg suparnika Hamasa, već i bivših velikana Fataha čije su kampanje otrgnule podršku njihovoj bivšoj stranci.
Tri frakcije Fataha
Naime, da se izbori održe, Fatahovi pristaše bit će prisiljene birati između tri frakcije povezane s Fatahom, službene stranke, skupine koju je vodio prognani bivši šef osiguranja Muhammad Dahlan; i druga odmetnuta frakcija na čelu s Nasserom al-Kidwom, bivšim izaslanikom pri Ujedinjenim narodima, i Marwanom Barghoutijem, popularnim militantom koji u izraelskom zatvoru služi više doživotnih kazni zbog pet optužnica za ubojstva.
Najzanimljiviji kandidat je bivši šef osiguranja Muhammad Dahlan koji danas živi u UAE, odnosno u Abu Dhabiju. Prema pisanju Bloomberga, osim veze sa šeikom Kalifom bin Zayedom al-Nahyanom, predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladarom Abu Dhabija, Dahlan ima i blisku vezu s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom El-Sisijem, koji se s njim savjetovao o tome kako se suprotstaviti islamskim pokretima u Egiptu.
Dahlan je svoj posao razvio i u Srbiji i u Crnoj Gori. Prema pisanju Bloomberga, Dahlan i njegova obitelj stekli su i srpsko državljanstvo nakon što je 2013. spasio Serbian Airlines te uložio tri milijarde dolara u izgradnju Beograda na vodi.
VIDEO Prosvjedni performans sindikata "Zadnji vlak za bolje normalno"
