Iako je Grčka zemlja koja razumije tragedije, jučer je postalo jasno kako katastrofu koja ju je pogodila nitko nije mogao zamisliti.
Armagedonski požari koji su poharali okolicu Atene i ljetovališta u njenoj blizini odnijeli su najmanje 80 života, no sasvim je sigurno da ova crna brojka nije konačna. Deseci stradalih nalaze se u bolnicama u kritičnom stanju, a stotine ljudi, Grka ali i turista, vode se kao nestali.
Munjevita brzina vatre
Apokaliptični prizori danas vladaju u do prije tri dana idilčnim ljetovalištima, koja su sada spaljena do temelja. Zrakom se pronosi kiselkasti smrad paljevine i dima, ulice su blokirane olupinama spaljenih automobila, ali i ostacima spaljenog namještaja koji su vlasnici počeli izbacivati iz kuća zahvaćenih vatrom.
– Ovo je užasno, ništa nije ostalo. Imamo samo spaljene zidove – kaže Elena Apostolov, koja je do prije nekoliko dana vodila trgovinu kućnim ljubimcima u Matiju, mjestu koje danas više gotovo i ne postoji.
Stanovnici koji su preživjeli vatrenu stihiju kažu da se požar širio golemom brzinom.
– U početku smo osjetili samo miris paljevine, ništa više. No dva sata kasnije vatra se pojavila na obroncima grada i počela gutati sve pred sobom – kaže šezdesetogodišnji Antonis Tsiongois. No u tome trenutku već je bilo prekasno za bilo kakvu akciju. Nastupila je panika, ulice su bile zakrčene automobilima u kojima su ljudi panično pokušavali pobjeći iz pakla u koji se pretvorilo ljetovalište. A jedinu mogućnost za spas pružilo je more. Ljudi su panično ulazili u more i plivali prema otvorenoj pučini nadajući se kako će ih pokupiti neki spasilački čamac ili ribarski brod. No i more je uzelo svoj danak. Dio ljudi koji su bježali pred vatrom utopio se, ostale je spasila grčka obalna straža i brodice privatnih vlasnika.
– Ne mogu opisati koliko je to bilo mučno. Vidio sam svog susjeda kako se utapa, a nisam mu mogao pomoći – kaže Tsigonis.
Atanasia Oktapodi kaže da je iz svoga vrta gledala požar na susjednom brdu.
– Za samo pet minuta vatra je već bila i mom vrtu. Potrčala sam kao luda, dojurila do plaže i gurnula glavu u vodu – kazala je Atanasia.
Požari su sada pod kontrolom, ali uzbuna traje i dalje. Prema prognozama, na širem područje Atene u sljedećih će nekoliko dana padati kiša, no to nije nužno i dobra vijest za vatrogasce, koji se i dalje bore s požarima. Naime, procjenjuje se kako će kiša biti vrlo kratka i ograničena na uska područja, no zato će puhati snažni vjetrovi koji bi mogli plamenu i požarima dati dodatnu snagu i ugroziti nova naselja.
– Molimo se da sve bude dobro, no Atici predstoje teški dani. Kombinacija jakih vjetrova i višestruikih požarišta stvaraju užasno tešku situaciju i otežavaju posao vatrogascima – kaže glasnogovornik grčke vlade Dimitris Tzanakopoulos.
‘Božja kazna zbog Tsiprasa’
Grčka vlada proglasila je trodnevnu žalost, dok se stotine vatrogasaca i vojnika još uvijek bore s vatrenom stihijom.
– Nema riječi koje mogu opisati kako se danas svi skupa osjećamo. Naša zemlja prolazi kroz tragediju užasnih razmjera – ustvrdio je grčki premijer Tsipras zahvaljujući ujedno državama koje su izrazile solidarnost s Grčkom u, kako je rekao, jednim od najtežih trenutaka u njenoj suvremenoj povijesti.
U pomoć je pozvana i Europska unija, a u međuvremenu se razrađuju planovi obnove opožarenih područja. Vlada je odobrila 20 milijuna eura za hitnu pomoć unesrećenim stanovnicima, a donacije nesretnim ljudima stižu iz svih krajeva zemlje. Grčki nogometni klub Olympiakos i njegov vlasnik Evamgelos Marinamkis donirali su milijun eura kako bi se pomoglo stradalnicima.
Grčki mitropolit Amvrosije za požare okrivljuje premijera Tsiprasa.
– Ateistički premijer Aleksis Tsipras izazvao je bijes Božji. Grčku su upropastili požari i poplave –napisao je na svom blogu mitropolit Amvrosije. Mitropolit je, citirajući Novi zavjet, dodao da se zbog “udaljavanja ljudi od Boga javljaju razne katastrofe - potresi, glad, epidemije, krvoprolića, kriminal i razarajući požari”.
Grčki mediji gnjevno su reagirali na skandalozne tvrdnje mitropolita i podsjetili ga na požare 2007. , u kojima su poginule 84 osobe, a tad je na vlast bila religiozna stranka Nova demokracija.
