Nakon što je objava nove liste srama poreznih dužnika izazvala reakcije u javnosti zbog otpisanih dugova nekim poznatim dužnicima iz javnoga života pa i onima znanih iz sudnica, tražili smo Poreznu upravu da nam dostavi podatke o ukupnom broju zastara poreznih dugova, iznosima koji su zbog toga otpisani te ima li potrebe za kakvom normativnom ili organizacijskom intervencijom u porezni sustav.
Prema odgovoru koji smo dobili, u Poreznoj upravi to ne doživljavaju tako dramatično kako je prikazano u medijima premda su brojke otpisanih dužnika i dugova od 2017. godine više nego zabrinjavajuće. Ukupno su u zastaru otišli dugovi 346.570 poreznih dužnika u iznosu od ukupno 15,5 milijardi, od čega je 6,8 milijardi kuna glavnica, a 8,7 milijardi je kamata na osnovni dug. To što se velik dio otpisanog duga po zastari odnosi na kamatu pokazuje da je riječ o dugovima iz proteklih godina za koje je Porezna uprava vodila podatke u poreznim evidencijama, a za koje nije bilo moguće provesti ovršni postupak zbog nepostojanja imovine za naplatu, napomenuto je u odgovoru.
Sistemski otpisi
Dostavljeni su nam podaci od 2017. jer je od 1. siječnja te godine na snazi važna sistemska promjena. Od tada se na zastaru prava na naplatu poreza pazi po službenoj dužnosti, a ne više kao do tada po podnesenom zahtjevu obveznika.
Porezni dug koji se nije naplatio nakon šest godina otkad je utvrđen, prijavom poreznog obveznika ili izvršnim rješenjem poreznog tijela, otpisuje se iz poreznih evidencija. Nastupom zastare porezno je tijelo od 2017. dužno, ako dug nije naplaćen korištenjem svih raspoloživih mjera ovršnog postupka tijekom šest godina ili ako dug nije osiguran zalogom ili hipotekom, zastarjeli dug otpisati iz poreznih evidencija.
Na temelju tog zakonskog rješenja Porezna uprava provodi jedanput godišnje sistemski otpis duga za koji je s 1. siječnja tekuće godine nastupila zastara prava na naplatu. Prvi sistemski otpis zastare po službenoj dužnosti obuhvatio je sve godine koje Porezna uprava prati u Informacijskom sustavu – od 1995. godine, a za koje porezni obveznici nisu podnosili zahtjev za utvrđenje zastare. Stoga je 2017. otpisan najveći dug najvećeg broja dužnika te se otad iz godine u godinu smanjuje broj tako otpisanih dugova i dužnika.
Ukupno je u četiri godine otpisan dug u iznosu od 5,16 milijardi kuna i 5,61 milijardu kamata na osnovni dug. U istom razdoblju po podnesenim zahtjevima poreznih obveznika te pazeći po službenoj dužnosti službenici Porezne uprave otpisali su 1,64 milijarde kuna glavnice i 3,09 milijarde kuna kamata, napominju u Poreznoj upravi.
Također, ističu kako prate naplatu i provode ovršni postupak protiv svih poreznih dužnika radi naplate poreznog duga koji nije plaćen u zakonom propisanom roku, pri čemu koriste sve propisane mjere ovrhe.
“Prema podacima iz Informacijskog sustava Porezne uprave, prosječna naplata svih dospjelih i utvrđenih poreznih obveza iznosi cca 96 posto, ne uzimajući pri tome u obzir naplatu osiguranu upisanim zalogom ili hipotekom. Iz navedenog omjera naplate razvidno je kako se utvrđene porezne obveze u najvećoj mjeri naplate. U razdoblju 2015. – 2019. godine Porezna uprava naplatila je 566 milijardi kuna poreza, doprinosa i drugih javnih davanja”, istaknuto je u odgovoru.
Bez prigovora
I stoga nemaju prigovora na aktualno zakonsko rješenje kojim je propisan jedinstveni zastarni rok od šest godina, na koji porezno tijelo pazi po službenoj dužnosti, te ističu kako je to otklonilo niz do tada postojećih problema u primjeni zastare (utvrđivanje i računanje relativne zastare, pravnu nesigurnost u pogledu postojanja duga, dugotrajni upravni postupci i slično), obrazložili su i dodali: “Sagledavajući današnje ovršne mjere propisane Općim poreznim zakonom i odredbe iz drugih propisa koji uređuju prestanak poslovanja poduzetnika te ostvareni postotak naplate javnih davanja, postojeće odredbe o zastari pružaju pravnu sigurnost svim sudionicima porezno dužničkog odnosa s jasnim određenjem do kada se prava i obveze u poreznom postupku mogu ostvariti.”
Očito, u Poreznoj upravi drže kako je na njima da na vrijeme naplate porezni dug u danom roku. U tom je smislu važan i stav Ustavnog suda iz više predmeta u kojima je ukidanjem odluka lani upozorio Visoki upravni sud na značenje roka apsolutne zastare od šest godina (a u kontekstu trogodišnje relativne zastare ukinute 2017.).
U jednom od predmeta odvjetnik Ivica Crnić, bivši ministar pravosuđa i predsjednik Vrhovnog suda, upozorio je na kršenje temeljnih ustavnih prava poreznih obveznika jer je Visoki upravni sud svojim pristupom u naš pravni sustav uveo pravno nepoznati pojam “nezastarivosti” porezne obveze, što je ocijenio “pogodovanjem državi u situacijama kada njezina tijela ne rade svoj posao ili ga ne rade pravodobno”. Uostalom, i za potraživanja tražbina opći zastarni rok je pet godina, samo što nije vjerovnik dužan o tomu voditi računa, već dužnik
Neka normalni mali covjek proba imati porezni dug, sistem funkcionira savrseno.jedina razlika je ovdje mafija i kriminal ima drzavu a normalne drzave imaju mafiju s kojom se bore