Prvi put nakon 60-ih godina prošlog stoljeća u većini država članica EU došlo je do smanjenja očekivanog životnog vijeka za nekoliko mjeseci u zemljama koje su imale najmanje smrtnih slučajeva od COVID-19, do godine i pol, koliko je, statistički, smanjen očekivani životni vijek u najdugovječnijoj Španjolskoj.
Hrvatska je smanjila životni vijek za 0,8 godina, odnosno oko devet mjeseci! Životni se vijek u Europi povećavao posljednjih 60 godina za otprilike dvije godine tijekom svakog desetljeća, a prema najnovijim procjenama Eurostata, najkraći se životni vijek očekuje u Bugarskoj i Rumunjskoj – oko 74 godine, a najdulji na Malti i u Španjolskoj – više od 82 godine.
Privremeni šok
– Koronakriza je stvorila određeni šok mortaliteta, koji se već pojavljivao u nedavnoj prošlosti, no ne tim intenzitetom. S velikom vjerojatnošću sad možemo reći da je viša stopa mortaliteta i posljedično smanjivanje očekivanog trajanja života rezultat povećanog umiranja osoba koje su oboljele od COVID-19. No to ne mora nužno značiti da će se skratiti životni vijek mladih generacija u budućnosti, jer se radi o privremenom šoku, koji će, nadam se, biti kratkog vijeka – prokomentirao je Ivan Čipin, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Očekivano trajanje života pri rođenju je prosječni broj godina koje bi novorođeno dijete živjelo kada bi tijekom cijelog svog života stope smrtnosti bile slične onima koje su bile prošle godine, objašnjavaju analitičari Eurostata. Tako bi očekivani životni vijek muške djece lani rođene u Hrvatskoj bio 74,7 godina, a djevojčica gotovo 81 godinu. U prosjeku životni vijek u Hrvatskoj tri je godine niži nego u EU. Žene najkraće žene u Bugarskoj (77 godina), a najdulje – 85 godina – u Španjolskoj, Francuskoj, Finskoj...
Očekivani životni vijek muškaraca je od 70 godina u Bugarskoj, Rumunjskoj i baltičkim zemljama do 80 godina u Švedskoj. – Da bi se ostvarilo izračunato prosječno trajanje života za djecu rođenu u 2020., uvjeti smrtnosti trebali bi ostati nepromijenjeni svake godine do kraja njihovih života. To nije realno.
No još ne znamo hoće li korona ostaviti posljedice, hoće li dosta ljudi imati više kardiovaskularnih bolesti u budućnosti, što im onda može smanjiti očekivani životni vijek. Očekivano trajanje života u 2020. u većini zemalja smanjilo se zbog povećanog broja umrlih i skraćivanja života ljudi starijih od 60 godina, komentira Čipin te dodaje kako je poruka najnovijih procjena da je pandemija ostavila velike posljedice na zdravlje populacije.
Socijalne nejednakosti
OECD i Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike svake dvije godine analiziraju stanje zdravlja po državama, a u posljednjem pretkoronskom izvještaju naveli su kako socijalne nejednakosti manje utječu na očekivanu životnu dob u Hrvatskoj nego u ostalim zemljama EU. Kod nas žene s nižim obrazovanjem u prosjeku žive samo 1,6 godina kraće nego žene s visokim obrazovanjem, dok je u EU ta razlika četiri godine.
No Hrvatska zaostaje po kvaliteti života u starosti. Hrvati u dobi od 65 godina mogu očekivati da će poživjeti još 17 godina, ali samo pet godina će biti zdravi, a više od 12 godina borit će se s nekom od teških kroničnih bolesti, dijelom i zbog loših prehrambenih navika, pušenja, alkohola i nekretanja. Građani Europske unije u prosjeku nakon 65. u dobrom zdravlju žive do 75. godine.
Drugi dan masovnog cijepljenja Zagrepčana na Velesajmu
biti će to i gore - korona je tek počela pa je već 9 mj kraće