Neizvjesnost oko ovogodišnje turističke sezone je posvemašnja. Europljani, istina, ne kriju želju za putovanjima, Hrvatska čak i dobro kotira, ali nepoznanica oko koronavirusa je i dalje puno, pa je zasad sigurno jedino da će borba za svakog gosta biti kompliciranija nego ikada. I to ne samo zato što će svi mediteranski domaćini upregnuti sve snage da rijetke turiste usmjere prema svojim plažama, nego zato što se u utrku za goste snažno uključuju i same emitivne zemlje. Hrvatskoj su tako sada, uz Grčku, Španjolsku, Italiju, Tursku…, turističke suparnice i Njemačka, Italija, Austrija, Poljska, Češka… Popis država koje će dati sve od sebe kako bi što više domaćih turista zadržale unutar svojih granica i tako pomogle vlastitom gospodarstvu je i dulji, samo još sve vlade nisu objavile planove.
Turistički vaučeri
U Njemačkoj koja svijetu godišnje daje desetke milijuna turista (samo Hrvatskoj oko tri milijuna) odmor u vlastitoj zemlji nikad nije bio aktualniji. Odmor s unutarnje strane državne granice i u normalnim godinama bira oko 35 posto Nijemaca, a sada im, discipliniranima i osviještenima kakvi već jesu, neće trebati previše objašnjavati zašto je dobro da svoje eure (po)troše u svojoj zemlji. Tamošnji turistički domaćini, ne bude li eskalacije problema s koronavirusom, čak računaju da bi se pojedine njemačke destinacije mogle naći pred pravom turističkom najezdom.
U Sloveniji, koja je velika uzdanica jadranskih domaćina, također se popularizira odmor u zemlji. Direktorica Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji Metka Bradetić otkriva da je u pripremi velika promotivna kampanja da se Slovence zadrži u domaćim destinacijama. Međutim, susjedi neće stati samo na riječima, slovenska vlada priprema i turističke vaučere za poticanje domaćeg turističkog prometa. Mađari, koji već niz godina u tome imaju iskustva i koje Hrvatska donekle kopira uvođenjem CRO kartice, pak, povećavaju iznose koje poslodavci zaposlenicima mogu uplatiti na SZÉP kartice, a smanjuju i doprinose koji se plaćaju na te iznose.
– Prema istraživanju koje je naručila Mađarska turistička organizacija, u inozemstvo planira putovati 12, a unutar Mađarske 51 posto ispitanih – kaže direktorica HTZ-a u Mađarskoj Ivana Herceg i otkriva da su već u toku kampanje kojima se snažno poziva građane na doprinos gospodarstvu odabirom domaćih odredišta. Austrijska vlada nije posegnula za takvim mjerama, ali jasno ističe u medijima da je poželjnije provesti godišnji odmor u austrijskim nego u inozemnim odredištima. U društvu se to ozbiljno shvaća i neke su se putničke agencije, koje su se dosad bavile tzv. outgoingom, već preorijentirale na tuzemne aranžmane, kaže šef HTZ-ova ureda u Austriji Branimir Tončinić. Širom otvoriti vrata ljetovanju u inozemstvu neće ni Češka.
>> Novi promo video Hrvatske turističke zajednice
Neizvjesnost oko sezone
– Iako je sada teoretski moguće putovanje u inozemstvo, pa čak i na odmor, češko Ministarstvo vanjskih poslova poziva građane da ne putuju ako nije nužno. Očekuje se i podrška domaćem turizmu, a već sada se spominje mogućnost vaučera koji bi se davali zaposlenicima za korištenje godišnjeg odmora u Češkoj i koji se ne bi oporezivali. Vrijednost tog vaučera bila bi oko 400 eura – kaže direktor HTZ-a u Češkoj Dubravko Miholić. Do kraja svibnja znat će se hoće li i Talijani dobivati financijsku potporu da provedu godišnji odmor u svojoj zemlji.
Razgovara se o iznosima od 300 do 500 eura za aranžman s najmanje tri noćenja u nekoj talijanskoj destinaciji. Jasno je da će se talijanski turizam teže oporavljati od mnogih drugih s obzirom na to kojih je razmjera zaraza bila u toj zemlji, pa se vjeruje da je realno očekivati da država uskoči i potakne domaća putovanja. Najave o uvođenju vaučera za domaće turiste stižu i iz Poljske. No tek za jesen pa još nema detalja, kaže nam direktorica HTZ-a u toj zemlji Agnieszka Puszczewicz.
Na domaće goste uvelike računaju i jadranski turistički domaćini. Lani ih je bilo rekordnih gotovo 2,5 milijuna. No, ni oni neće bitno smanjiti neizvjesnost oko ovogodišnje turističke sezone. Mnoge je građane pogodila koronakriza, a hotelijeri i dalje špekuliraju s cijenama nadajući se gostima iz Europe. Neki čak kažu da će neke objekte radije ostaviti zatvorenima nego da idu ispod cijene.
Kolovoz 2020. Hvar. Nema guzve. Noc u apartmanu prve kategorije 50 €. Kava na rivi 8 Kn. Porcija ribe 50 kn. Neprocjenjivo.